SR

Tag: rs domen


Nacionalni domen kao ekonomski pokazatelj zemlje

U ovom tekstu vam donosimo najdetaljnije istraživanje stanja nacionalnih domena na teritoriji Evrope. Broj registrovanih nacionalnih domena koje neka zemlja ima ne predstavlja samo nivo tehnološke pismenosti zemlje već u širem kontekstu stepen razvijenosti zemlje, ekonomsku moć, pa i pripadnost i, sa određenim odstupanjima, skoro pa savršeno oslikava ekonomsku razvijenost neke zemlje. Izuzetak su slučajevi kada se nacionalno registarsko telo potrudilo da iskomplikuje trivijalnu proceduru kao što je registracija domena, pomenuću apsolutne “pobednike”, (.BG) Bugarska koja se nalazi na začelju liste upravo iz tog razloga, a ništa bolji nije bio ni .BA do 2021. kada su najzad olakšali proces gde nije potrebno slati dokumentaciju poštom po svakoj registraciji domena.

Spomenuta je pripadnost pa ćemo se odmah osvrnuti na primeru  .BA domena koji nema potencijal kakav bi mogao imati da ga druga polovina stanovništva u BiH doživljava kao svoj.

Dobar primer su i Sjedinjene Američke Države, pa iako amerikanci nemaju problem sa identifikacijom ekstenzije, ostaje problem popularizacije .com i ostalih komercijalnih ekstenzija te .US ne ulazi čak ni u top 10 domena sveta.

Identifikacija stanovništva Republike Srbije sa .RS domenom se većinski ne dovodi u pitanje ako izuzmemo AP Kosovo i Metohiju gde je .AL domen češći izbor. Ipak, iako se srbi ili hrvati iz Bosne i Hercegovine pre identifikuju sa .RS i .HR nego sa .BA, češći je izbor alternativa u vidu popularnih generičkih komercijalnih domena kao što su .COM, .ORG, .INFO kao što je slučaj na AP KiM, jer pre svega nije praktično koristiti RS domen u drugoj državi kao što je Bosna i Hercegovina ili .AL na AP Kosovo i Metohija.

Pored ekonomskih, itekako važni faktori su jednostavnost i dostupnost registracije kao i ograničenja koja pojedini domeni imaju, a tu je i cena kao često presudan faktor. Sve će biti izloženo kroz detaljne statistike i analize koje objavljujemo za čitaoce našeg bloga na osnovu dugotajnog istraživanja.

 

Kakvo je stanje našeg .RS domena?

Što se našeg tela za registraciju domena tiče (RNIDS), može se reći da su uradili sve što je bilo do njih, tehnički. Možemo biti ponosni što smo u prvih 5 u Evropi što se tiče jednostavnosti pri registraciji, procedura, automatizacije, vremena dostupnosti. Najbitnije po korisnike i ovlašćene registre je da su ključni procesi  automatizovani, komunikacija sa ovlašćenim registrima je korektna, a cena se već skoro 15 godina nije menjala. No menja se od 01.03.2023. a o tome ćemo nešto kasnije.

Iako je prethodni nacionalni domen .YU bio aktivan sve do kraja marta 2010. godine,  po lansiranju .RS domena 2008. godine registrovano je preko 47.000 novih domena.

Poslednjih 6 godina vidimo stabilan rast bez većih odstupanja osim u 2022. godini, u drugom i trećem kvartalu je bila nešto manja aktivnost po pitanju registracija domena na evropskom kontinentu.

Ali, ako se vratimo u davnu 2008. godinu kada je .RS domen zvanično predstavljen, cena ka registrima od 1.350 dinara (bez PDV) i prosečna cena na tržištu od 1.940 dinara sa PDV-om definitivno nije bila prilagođena širokim narodnim masama, kao što to na kraju krajeva nije bio ni internet koji je koristilo manje od 20% građana.

Kurs evra ka dinaru je tada bio 74, a uz inflaciju za sve ove godine dolazimo do računice da je kupovina .RS domena za građane sa uračunatim PDV-om koštala više od 5.000 RSD u sadašnjoj realnoj kupovnoj kalkulaciji, što jeste ozbiljna cifra za tadašnju ekonomiju koja je bila slabija nego danas.
I u slučaju da vršimo upoređivanje sa 2013. godinom kada je kurs dinara ka evru 110, razlika je i dalje ogromna, više nego dvostruka.

“Tačka COM”, je na kraju prošle decenije bio mnogo popularniji nego sada, u pop-kulturi je označavao internet. Internet je bukvalno bio “tačka com” sa neizostavnim prefiksom www, a njegova cena je bila svega 8 € godišnje.  U tom trenutku .COM domena bilo registrovano neuporedivo ili, da budemo precizniji, skoro dvostruko manje nego sada, kada je .COM jedva upotrebljiv zbog slabe dostupnosti naziva domena.

Visoka cena nacionalnog domena, nešto kompleksniji i većinom sporiji proces registracije domena nego što je to sada ne čudi što je .COM bio primarni izbor prilikom pokretanja novog sajta.

Zaključak je da su pre 10 godina nacionalni domeni bili skrajnuti u drugi plan, COM je bio lider, ali je presušio, a lansirane ekstenzije sa raznim nazivima nisu prošle uspešno kako se očekivalo, stoga u 2023. godini nacionalni domeni su sve bitniji jer je dostupnost zgodnog imena neuporedivo veća i obraćate se ciljano publici u svojoj državi. Posetilac koji vidi firmu sa sajtom na nacionalnom domenu biće siguran da ta firma posluje u Srbiji.

A najbolji primer za dostupnost je da je unlimited.com registrovan davne 1994. a unlimited.rs 2015.

 

Kakvo je stanje u ostatku Evrope?

Zemlje Evrope vole nacionalne domene, da nije tako ne bi ih bilo registrovano preko 75 miliona, sa .EU ekstenzijom koja ima nešto preko 3.7 miliona, koja ipak spada u kategoriju teritorijalnih domena.

Očekivano, po broju registrovanih domena Nemačka ubedljivo vodi sa 17.2M, UK na drugom mestu sa 11.1M, Rusija na trećem mestu sa 7.6M. Ali nećemo se osvrtati na brojke, koliko na poređenje broja stanovnika jedne zemlje sa brojem registrovanih domena, jer je to ipak važnije za procenu uspeha neke domen ekstenzije.

 

“Domain per capita”

Ne govori sve, ali govori mnogo. Statistika broja aktivnih nacionalnih domena po glavi stanovnika u Evropi.Švajcarska je značajno iza Holandije koja je ovde dominantna sa skorom od 0.35 domena po glavi stanovnika, ali odmah iza Švajcarske je Danska, Island, Nemačka, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal, Norveška, Belgija.

Ovih deset zamalja su očekivani pobednici, jer sve ove zemlje imaju razvijenu ekonomiju i internet kulturu, ako izuzmemo Češku koja je po prosečnoj zaradi prilično ispod pomenutih zemalja.
Od zanimljivosti, spomenuli smo neslavnog pobednika – Bugarsku koja je ostala u 2007. godini što i njihov zvanični sajt i potvrđuje – https://www.register.bg
.BG nema čak ni statistiku koliko domena je registrovano, pa smo na jednom PR članku pronašli približnu brojku iz 2020. uvećanu za evropski trend u 2022.

.BA domen nema javni WHOIS, ali je zanimljivo da ga nemaju ni .CH i .ES koji su mnogo uspešniji u svojim državama.

Crnogorski .ME je opravdano odsutan iz statistika jer je u pitanju široko rasprostranjen domen ekstenzija zbog zgodnog nastavka – me, a i nismo navodili ekstenzije u zemljama sa manje od 1 miliona stanovnika.

 

Šta je formula uspeha Holandije?

Zemlja lala i vetrenjača je ubedljivi pobednik, država koja ima nešto manje od 18 miliona stanovnika ima registrovanih čak 6.277.000 domena, što će reći da svaki treći holanđanin ima registrovan domen – 0.35 je broj domena po stanovniku. Ovaj domen je dostigao milion registracija već sredinom 2003. godine što je fascinantna činjenica.

.NL domen ekstenzija je tehnološki na visokom nivou, a cena je jedna od najnižih, tako da se može pronaći već za 6 EUR godišnje, dvostruko jeftinije od COM/NET/INFO alternativa. Takođe nema nikakva ograničenja, svi mogu registrovati ovaj domen, bilo gde u svetu što nije slučaj sa svim nacionalnim domenima.

Visoko razvijena internet pismenost i web hosting industrija u kombinaciji sa jakom ekonomijom i  inicijalno niskom cenom koja se godinama, kako je domen rastao, smanjivala, je dovela do toga da Holandija bude prva u Evropi, a verovatno i u svetu. U ovom trenutku povećanje cene verovatno ne bi preterano uticalo na broj registrovanih domena jer bi i dalje bili ispod evropskog proseka. Pored toga, holanđani su poznati kao patriote što je verovatno dodatno rezultovalo ovako dobrim rezultatom.

 

Domen index

Po uzoru na espreso index, donosimo domen index upoređujući prosečne kupovne cene za korisnike (sa porezom na dodatnu vrednost) i prosečnu neto platu. Dobijeni rezultati govore koliko nacionalnih domena je moguće zakupiti za prosečnu mesečnu platu. Ovaj indeks nam govori o potencijalnom uzroku cene kao jednog od problema broja registrovanih nacionalnih domena najvišeg nivoa i definitivno se mogu povući paralele.

Dominacija holandskog .NL domena se nastavlja i na ovoj analizi, za prosečnu NETO platu u iznosu od 2.834 € moguće je zakupiti čak 405 .NL domena. Iako je prosečna plata u Nemačkoj značajno veća, čak 4.105 €, .DE domen je nešto skuplji pa je za prosečnu nemačku neto platu moguće zakupiti 342 domena. Norveška sa prosečnom neto platom od 3.553 € može zakupiti 296 .NO domena, Finska 279, Poljska i Francuska 275, UK 214, Španija 208, zatim ide Estonija sa index-om 177, Švajcarska sa 176.

Sa prosečnom neto platom od 1.740 € koja je najbliže evropskom proseku (1.603 €), Italija je na 11. mestu (158), a Mađarska na 12. (142).

Na začelju tabele je Hrvatska sa index-om od 13 domena, za utehu je da imaju .com.hr ekstenziju koja košta između 5 i 8 € sa PDV-om što donekle amortizuje ovako visoku cenu .hr domena koja se svrstava u premium uslugu, ide od 75 do čak 100 € godišnje sa porezom. Ekstenzija .com.hr je bila nekoliko godina i besplatna za registraciju. Slična situacija je i sa Ukrajinom koja ima .com.ua i co.ua ekstenzije po ceni od 10 – 12 € kao i Turskom.

Pandan tim ekstenzijama je naš .in.rs koji ne uživa veću popularnost, a košta u proseku 5 € sa PDV kao i nešto korišćeniji .co.rs namenjen isključivo pravnim subjektima.

Zbog nemogućnosti uvida u statistiku .BG domena, podaci su bazirani na starijim statistikama i pretpostavkama, ali sigurno je to da Bugarska ima lošije rezultate od okolnih zemalja.

 

Srbija na “Domen Index” skali

Srpski .RS domen se nalazi na 32. mestu (od 42), ali od marta 2023. će imati lošiji rezultat od Severne Makedonije zbog najavljenog poskupljenja što nas dovodi na 33. poziciju, nije isključena i na 34. pozicija zavisno od toga kako ovlašćeni registri reaguju na poskupljenje. To znači da je .RS domen skuplji nego što bi trebao biti po evropskom proseku. Ova razlika je u prošlosti bila značajno veća te je sada moguće kupiti 40 .RS domena za prosečnu neto platu, a 2010. godine svega 16.

Da je cena .RS domena od početka bila niža, verovatno bismo sada imali više registrovanih domena, ali treba imati na umu da mnogi tada nisu verovali da će internet u dogledno vreme ući u sve pore naših života, te je neuporedivo lakše pisati iz današnje perspektive.

Na pretpostavku iz naslova nema potrebe ni odgovarati, nacionalni domen definitivno, sa manjim odstupanjima, pokazuje ekonomsku snagu jedne zemlje, barem na starom kontinentu.

Mišljenja i stavovi izraženi u ovom tekstu su isključivo autorski i ne predstavljaju stavove kompanije United Internet d.o.o. i UNLIMITED.RS brenda.

Statistike na dan 25.10.2022.  Cene na dan 23.01.2023.

Autor: Vladimir Duka

 

Od 10. Decembra .RS domen možete registrovati i sa ĆČŠĐŽ u nazivu

Od 10. decembra, .RS domen će “govoriti” čak 13 jezika, podržanih specifičnim uslovima iz pripadajućih pisama.

O čemu se radi?

Počnimo od osnova.

Domeni koji sadrže bilo koje slovo više u odnosu na engleski alfabet (tj. ASCII kod), nazivaju se IDN (Internationalized Domain Name).

10. decembra 2018. godine, tačno u 12:00, počinje početni period registracije IDN naziva u okviru .RS domena.

Tako će pored slova iz srpskog, nazivi .RS domena moći da sadrže i slova iz albanskog, bošnjačkog, hrvatskog, češkog, nemačkog, mađarskog, crnogorskog, poljskog, rumunskog, slovačkog, slovenačkog i vlaškog jezika.

Time se.RS domen priključuje velikoj svetskoj porodici IDN domena, u okviru kojih je trenutno registrovano oko 7,5 miliona IDN naziva domena.

 

Korak po korak, višejezičnost

Višejezičnost na Internetu je globalno opredeljenje. IDN se kao internet pojam pojavio još 1996, da bi 2000. bila omogućena registracija IDN naziva u okviru .COM i .NET domena.

Već sledeće godine su i nacionalni domeni najvišeg nivoa počeli sa registracijom IDN naziva, a prvi među njima je bio japanski .JP domen. 2003. je ICANN, organizacija koja upravlja globalnom strukturom Interneta, usvojila IDN standard, a te iste godine, na 32. sednici Generalne skupštine UNESCO-a u Parizu, usvojena je preporuka kojom se, između ostalog, sugeriše promocija i ravnopravno korišćenja različitih jezika i pisama na Internetu.

Te 2003. su i prvi evropski nacionalni registri, poljski i švedski, omogućili registraciju IDN naziva domena.

Godine 2004. su to učinili i austrijski, švajcarski, nemački, danski, mađarski, islandski, italijanski, letonski i norveški nacionalni registri internet domena.

I tako je Internet ušao u svoju višejezičku fazu.

Iako je engleski jezik lingua franca, a latinica dominantna u online svetu, velika većina zemalja ipak teži da na Internetu koristi svoje nacionalno pismo, i to ne samo u okviru sadržaja, već i u okviru naziva domena.

Prateći svetske trendove, RNIDS je još 2012. omogućio registraciju ćiriličkih naziva u okviru .СРБ domena, a sada će u okviru naziva .RS domena omogućiti upotrebu šireg skupa latiničkih slova koja se koriste u Republici Srbiji.

Napomena: U početnom periodu registracije pravo da registruju IDN domen će imati samo registranti postojećih .RS domena.

Njima će biti omogućena registracija novog IDN naziva .RS domena koji na određenim pozicijama umesto ASCII slova ima odgovarajuća „IDN slova“ koja ranije nisu bila na raspolaganju (npr. „č“ ili „ć“ umesto „c“, „š“ umesto „s“, “đ” umesto “dj”, itd).

Takođe, svi koji u ovom periodu registruju novi .RS domen, po osnovu tog domena će imati pravo da zakupe i odgovarajući .RS IDN domen. Bilo da je .RS domen registrovan pre ili posle 10. decembra, .RS IDN domen se registruje kod ovlašćenog registra kod koga je već odgovarajući .RS domen i zakupljen.

Više informacija o procesu registracije IDN domena na RNIDS sajtu.

Registrovano je 100.000 .RS domena!

Kao Ovlašćeni registar nacionalnih domena, ali i kao kompanija u Srbiji, iskreno smo ponosni na činjenicu da naš nacionalni .RS domen ove godine slavi dva značajna jubileja.

Svoj 10. rođendan, ali i 100.000 registrovanih domena!

100 hiljada domena, od kojih je, očekivano, 87% iz Srbije, a ostatak privlači registrante is Sjedinjenih Američkih Država (2,55%), Nemačke (1,39%), Velike Britanije (0,81%), Francuske (0,56%) i ostalih sa zanemarljivih 0,5%.

Deset godina pre, pomama za .RS domenom počinje, iako je .YU domen bio “živ” sve do kraja marta 2010. godine. Te 2008, registrovano je preko 47.000 novih .RS domena. Godine koje su kasnije uspevale da dosegnu veliki broj novih registracija su bile 2012. i godina za nama, 2017. sa gotovo 19.500 .RS domena.

Čestitamo, još jednom, sjajnoj ekipi iza Registra nacionalnih internet domena Srbije – RNIDS i svim ovlašćenim registrima .RS domena, na posvećenosti i građenju profesionalnog sistema i platforme za registraciju i upravljanje internet domenima.

 

Dobro, a šta vama, kao korisnicima, zapravo znači dobar .RS domen?

Ukoliko niste do sada registrovali .RS domen za vaš lični ili poslovni identitet, predlažemo vam da to odradite što pre, jer prednosti registracije .RS domena su brojne:

1. Bolje pozicioniranje u rezultatima lokalne pretrage

2. Slobodan veliki broj potencijalno zanimljivih pojmova, za razliku od, recimo, .com domena

3. Trajno rešenje za vaš internet identitet

4. Veća bezbednost od mogućih zloupotreba

5. Odrednica prisustva na određenom tržištu.

Naše iskustvo, takođe, kaže da dobar domen znači dosta za poslovanje, građenje jakog brenda i prepoznatljivost u širem smislu.

Savet za odabir naziva domena: Birajte domen sa što je moguće manje karaktera, sa konkretnim i jasnim nazivom i dobrom ekstenzijom (.rs, co.rs, in.rs). Sve to će vam u velikoj meri pomoći da se u najboljem svetlu, na relativno lak način, prikažete svojoj publici ili potencijalnim klijentima putem interneta. A danas smo na internetu — maltene svi. Tačnije 4.156.932.140 nas koji imamo pristup internetu po poslednjim podacima iz decembra 2017. godine — dok ukupan broj sajtova na svetu iznosi preko 1,24 milijarde.

 

Zašto baš .RS?

Svaki “bolji” .com domen je odavno zauzet, fakat. Pomirimo se sa tim. Međutim, mnogo je onih koji se, iz navike ili neznanja, nasumično odlučuju za .com, .net ili .org i ne razmišljajući šta ti domeni zapravo označavaju.

Sad, rekli bismo da je logično da ukoliko poslujete u Srbiji ili ukoliko ste srpska firma, razmislite o registraciji .RS domena ili porodice domena u kojima je svakako i nacionalni domen.

Dobro, međutim, zašto baš sad?

Činjenica da je registrovano već 100.000 domena, znači da će uskoro kvalitetan izbor .RS domena biti sužen.

Isto tako znamo i da je online poslovanje u Srbiji, pohvalno, sve popularnije.

Zato, zašto biste čekali da neko drugi registruje .rs domen koji biste baš vi želeli?

 

Želite da transferujete hosting i domen u UNLIMITED.RS?

Transfer domena je zapravo promena registra, odnosno provajdera koji za vas vrši registraciju i održavanje domena.

Ukoliko već imate registrovan domen na nekom drugom mestu, odnosno kod drugog provajdera, a želite da ga transferujete na unlimited.rs, to možete uraditi u nekoliko jednostavnih koraka:

1. Proverite kod prethodnog provajdera da li je domen otključan.

2. Zatražite EPP kod od prethodnog registra. EPP kod ili AUTH EPP ključ predstavlja takozvani sigurnosni kod za transfer domena.

3. Pošaljite nam EPP kod putem emaila [email protected], ili unesite u polje pri naručivanju preko sajta, nakon čega pokrećemo transfer domena.

4. Kada se  transfer pokrene, stići će vam email (važno: email za koji je vezan registrovani domen) sa zahtevom da potvrdite transfer. Transfer ćete potvrditi klikom na link u datom mailu.

5. Nakon potvrde sa vaše strane, potrebno je sačekati i da prethodni provajder potvrdi transfer i time se procedura transfera domena završava.

Uglavnom je potrebno od 12 do 96 časova za kompletiranje procesa transfera. Svaki transfer internacionalnih domena je i obnova za + 1 godinu od datuma isteka (od datuma kada ističe, ne od datuma kada je transfer obnovljen).

Ukoliko se radi o .RS domenima, potrebno je samo dostaviti EPP kod i domen se odmah prebacuje kod nas, čak i u slučaju kada je domen istekao  i takav transfer ne podrazumeva i obnovu tj. može se i besplatno obaviti.

Transfer domena nije moguće obaviti ukoliko:

– je od prve registracije domena prošlo manje od 60 dana

– je do isteka domena ostalo manje od 3 dana

– vlasnik domena ne odobri transfer u email-u

– domen kod prethodnog registrara nije otključan

– je EPP kod neispravan

– je domen istekao

 

Želite da prebacite sajt u unlimited.rs?

Ukoliko ste već kupili unlimited.rs hosting paket, prilikom aktivacije paketa, stigao vam je email sa naslovom “Informacije o hosting nalogu” u kome možete pronaći sve podatke kako biste mogli samostalno prebaciti svoj sajt na naše servere.  

Ako ste završili sve gore navedene korake, uspešno ste promenili hosting bez zastoja u radu ili dostupnosti vašeg sajta.
Međutim, ukoliko niste sigurni i želite da Unlimited tehnička podrška prebaci vaše sajtove od drugog hosta na unlimited.rs hosting, pošaljete nam pristupne podatke za vaš cPanel putem emaila ili tiketa. U te podatke spadaju:

1. korisničko ime za cPanel,

2. korisnička lozinka za cPanel, i

3. link za pristup cPanelu i FTP-u.

Savet: cPanel podatke bi trebalo da ste dobili emailom od vašeg trenutnog web hosting provajdera u trenutku inicijalnog zakupa hosting paketa.

Hosting podatke nam pošaljite emailom ili u tiketu najkasnije 7 dana od isteka domena i hostinga kod trenutnog hosting provajdera kako bismo izbegli bilo kakve eventualne komplikacije.

5 grešaka koje treba izbegavati kada birate ime svog domena

Pokretanje sajta je posao za koji se unapred naoružate sa dosta motivacije, istraživanja i posvećenosti.

Počinjete lagano.

Razmišljate mesecima: “kakav dizajn želim, koliko će me sve to koštati, kakav sadržaj će biti na samom sajtu” i slično.

Iza svega toga stoji još milion malih stvari na koje takođe morate voditi računa, jer, naročito u poslednje vreme, veliki uspeh beleže upravo oni koji obraćaju pažnju na sitnice i čine sve da na pravi način prezentuju svoj proizvod ili uslugu.

Takav posao podrazumeva dosta planiranja, osluškivanja potreba tržišta, dizajniranje samog proizvoda i prilagođavanja “pravilima” poslovanja na internetu. I naravno da to nije sve. Jer upravo te, naizgled sporedne stvari zaista prave razliku. I ma koliko se činile sitnim, one bi mogle, ukoliko bolje razmislite, odrediti put vašeg biznisa ili brenda.

Kao što je to slučaj sa odabirom pravog i originalnog, samo Vašeg, internet domena. “Registrujte domen čim pomislite”, postaje već poznato geslo.

 

Sličnosti

Kada razmišljate o izboru domena za lični ili korporativni sajt, veoma je važno da izbegavate svaku sličnost u imenu sa ostalim brendovima. Upravo glavna poenta je da razmišljate praktično, odnosno šta bi to ljudima bilo lako da zapamte. Ili tražite način na koji će se ljudi povezati sa vašim proizvodom ili onim čime se bavite. Bitno je da ne stvarate mogućnost da dođe do opšte konfuzije u kojem će vas zameniti sa drugim biznisom sličnog imena. Još važnije, ne želite da ostavite svoje potencijalne potrošače, posetioce ili klijente potpuno zbunjenima.

Jedinstveno i dopadljivo ime je ono što će vas zaista izdvojiti iz mase generičkih i opštih imena. Ovo na prvi korak deluje lako, međutim, u internet svetu, zaista važi: Ko prvi domenu, njemu domen. Domeni se lako i brzo zauzmu i rasprodaju. Tako, čim pomislite da je neko ime pravo za vas, proverite njegovu dostupnost kod ovlašćenih Registara.

Pro savet: registrujte više različitih varijanti domena, istog naziva sa drugim ekstenzijama, na primer. Prednost je što su cene domena uglavnom veoma pristupačne, a uradiće mnogo za (osiguranu) budućnost vašeg brenda.

Budite kreativni. Igrajte se. Dobro istražite sve moguće opcije. Brainstorming radi čuda, naročito ukoliko u razmenu ideja uključite par ljudi koji imaju različite poglede na istu stvar.

 

Dužina

Dugačka imena su zastarela i budimo slobodni da tako ocenimo – prosto nisu kul. I to je potrebno zapamtiti. Fokusirajte se na ime od jedne ili dve kratke reči. Jer, ukoliko je ime vašeg sajta predugo, šanse da vas neko pronađe ili da Vas zapamti su… pa, dosta tanke.

Čak i jednom od najpoznatijih (i najbogatijih) komičara na svetu Džeriju Sajnfeldu, to teško polazi za rukom. Njegova online emisija u kojoj sa kolegama iz “industrije zabave” razgovara u autu i ide na kafu zove se upravo tako Comedians in cars getting coffee. I pogađate, domen glasi: comediansincarsgettingcoffee.com. 28 slova, što je mnogima bilo zbunjujuće na samom početku, a očito – samo ukoliko emisiju pratite.

Jedno je sigurno, ukoliko želite da od svog sajta pravite ozbiljan i profitabilan brend, manje je više.

Nije zgoreg da spomenemo i da se preduga imena domena sajtova najčešće vezuju za tamne strane interneta i online prevare. Prirodno je da ljudi sada već nesvesno beže glavom bez obzira u tim slučajevima, potpuno preplašeni pričama koje u poslednje vreme kruže.

 

Pogrešne ekstenzije

Online svet je mesto na koje se ljudi brzo navikavaju i lako prihvataju nove trendove, čak iako postoje određene stvari na koje se teško prilagođavaju. Tako, iako na prvu loptu iskazuju veliko nezadovoljstvo, kroz svega par dana će prihvatiti svaku, pa i radikalnu promenu interfejsa Instagrama ili Facebooka.

Tako i sa domenima i ekstenzijama.

Za .COM su svi čuli. Ova ekstenzija je nesumnjivo najpopularnija od svih. Za mnoge će ovo biti najsigurnije rešenje, naročito ukoliko nisu dovoljno informisani o mogućnostima i izboru drugih domena. COM je globalni domen (gTLD) i opšte je prihvaćen, te se na taj način daje određena doza relevantnosti i autoriteta.

Međutim, pored odomaćenih ekstenzija, u poslednjih par godina, pojavio se veliki broj onih koji na pravi način mogu da predstave vaš brend i industriju kojoj pripadate.Tako sada imate .mobi, .tv, .host, .agency, .app, .photography. Ali i .pizza, .wine, .club, .rocks, .vip…

Nacionalni domeni dobijaju na posebnoj važnosti ukoliko svoj biznis ili blog ili sajt poslovno usmeravate najpre u svojoj zemlji, kako Google daje prednost upravo domenima sa nacionalnim ekstenzijama. Sa druge strane, odabir nacionalnog domena vas neće ograničiti samo na lokalno tržište, bićete i dalje svima dostupni, ali sa prednošću u očima lokalizovanog Google-a. Tako, podatak da je čak 97% svih pretraga na Google je zapravo lokalnog karaktera, bi trebalo da Vam pomogne u odabiru svog budućeg domena.

Uvek možete i da odete korak napred i registrujete recimo, emoji domen. Doduše, ICAAN savetuje da bi Vam možda taj unicorn emoji u imenu domena, doneo više štete nego stvarne koristi, kako njihovo vreme, bar ukoliko želite da ih uvrstite u url svog sajta, još nije došlo.

Nije da ih je Coca-Cola slušala sa prvim registrovanim smajli emodzijem u domenu ili Norwegian Airlines sa promo sajtom za letove za Las Vegas ✈️.ws.

 

Ne-slovne oznake

Da se odmah nadogradimo na gore pomenuto, iako emodžiji vladaju našom komunikacijom u poslednje vreme, možda je najbolje rešenje za web adresu vašeg sajta ipak u izvorno slovnom obliku. Bez crtica između reči, pa čak i bez nepotrebnih brojeva. Ovakvo kreiranje domena je bilo popularno negde u praistoriji Word Wide Weba, ali se trendovi, prirodno, menjaju. Pamte se zanimljiva, jednostavna za kucanje, originalna i upečatljiva imena. Ne komplikujte. Neka domen bude kratkog i slatkog naziva.

 

Nedoslednost

Poslovno gledano, ovo je veoma bitna stavka. Ukoliko zaista želite da gradite prepoznatljiv brend, važno je ostati dosledan bez obira na kom mediju da se nalazite ili oglašavate. Ovo se naravno, odnosi na ime, dizajn i logo vaše kompanije. Ove tri stvari naprosto moraju biti konzistentne, što će ljudima pomoći da vas lakše pronađu na internetu, bez zabune da ste neko drugi. Birajte isti ili skraćeni naziv svoje kompanije za sajt, ali i za društvene mreže. Naravno, na internetu nije potrebno da ističete da li ste d.o.o, s.t.r ili recimo akcionarsko društvo.

Takođe, često se dešava da je domen koji želite za sebe zauzet ili na prodaju pod određenim uslovima. Ukoliko baš ne uspete da pronađete drugu najbolju opciju, razmotrite i opciju njegovog otkupa kako je to zapravo veoma važna insvesticija u budućnost vašeg biznisa.

7 bitnih činjenica pri registraciji .RS domena

Internet domen je Vaše reprezentativno online lice, ne samo adresa.

Pažljivo birate pravo ime i ekstenziju u odnosu na to koji je cilj i svrha sajta koji pokrećete. I to bi trebalo da bude najkomplikovanija stvar vezana za registraciju domena.

Međutim.

Baš tako jednostavna stvar lako se da iskomplikovati ukoliko izaberete nepouzdanog registra domena. Tačnije, registra bez automatizovanog sistema koji direktno komunicira sa serverima Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS). Fun fact je i da postoje ovlašćeni registri .RS domena koji nemaju čak ni najprostiju mogućnost pretrage dostupnosti domena i ovom prilikom, skrećemo pažnju na taj nelogičan propust i uručujemo kalendar za 2017. godinu.

No, šta može poći po zlu?

 

1. Registracija domena se ne vodi na Vaše ime

Iako bi ovo moralo da se podrazumeva, u praksi se često dešava da provajder sve domene registruje na jedno ime, najčešće osobe unutar svoje kompanije. Zašto? – Jer je tako, pa… lakše. Nemojte dozvoliti da Vaš domen nije u Vašem vlasništvu – sprečite probleme koji mogu da se dogode u budućnosti. Domen mora glasiti na Vaše ime ili ime Vaše firme, ukoliko ste ga sami registrovali.

 

2. Izabrali ste domen kod registra koji Vas uslovljava

Da, dešava se. I to, rekli bismo, prečesto. Pojedini registri tako ne dozvoljavaju korisnicima da obnove domen po istoj ceni ukoliko je on istekao pre par dana. Tačnije, da biste ponovo imali svoj domen, od Vas traže da platite određenu sumu preko ustanovljene cene registracije. RNIDS ne nameće takve uslove svojim ovlašćenim registrima. Zato, smatramo da nije u potpunosti fer ni da registri tako uslovljavaju krajnje korisnike. RS domen dozvoljava obnovu do 30 dana od isteka, po potpuno istim uslovima kao da je obnova izvršena pre isteka. Dakle, ako ste zaboravili ili zanemarili da obnovite svoj domen na vreme, imate mesec dana da to učinite bez ikakvih posledica, pre nego li postane ponovo slobodan. Proverite Uslove korišćenja ili direktno kontaktirajte hosting provajdera, informišite se da li imaju tu praksu i izbegnite eventualne dodatne troškove.

 

3. Promena nameservera direktno iz panela nije omogućena

Automatizovana promena nemeservera će Vam olakšati proces promene hosting provajdera. Ne morate otvarati ticket ili kontaktirati u panici podršku niti čekati satima (ili danima ako je vikend u pitanju) da biste rešili problem. Ukoliko provajder ima automatizovanu promenu nameservera, svaka promena se ažurira instant. Nije na odmet da provajder ima opciju kreiranja nameservera (posebno korisno ukoliko imate sopstvene servere).

 

4. Otežan transfer domena kod drugog registra

Provajder, takođe, ne bi trebalo da Vas uslovljava o transferu domena. Domen je samo Vaše vlasništvo i provajder tj. registar je tu da bude posrednik između RNIDS-a i Vas. Transfer .rs domena kod drugog registra se može jednostavno obaviti čak i dan pre isteka domena, a ne 30 ili 60 dana pre, kako se može naći u Uslovima Korišćenja nekih registara. Za .com, .net i ostale ekstenzije je doduše, potrebno nešto više, od jednog do pet dana. Ukoliko Vas provajder na sličan način doslovno ucenjuje, uvek imate mogućnost da slučaj prijavite RNIDS-u.

Pomenućemo i da bi svaki provajder trebalo da poseduje opcije za automatizovano slanje zahteva autorizacionog (ili EPP) koda i dodatne opcije za zaključavanje ili otključavanje domena.

Uz pomoć EPP koda možete sigurno transferovati svoj domen kod drugog registra, dok je postojeći u obavezi da Vam ga na vreme dostavi, ukoliko to Vi zahtevate. Takođe, ukoliko želite da izvršite transfer domena kod drugog registra, trenutni ne bi trebalo da vam tu “želju” naplati. Smatramo da postoje drugi načini da se zadrži korisnik. Uz par izuzetaka, ipak većina naših ovlašćenih registara, ovu uslugu i davanje EPP koda, vrši besplatno. I tako mora biti, transfer .rs domena je besplatan.

5. Sulude cene domena

Budimo i iskreni i realni, zarada na domenima je minimalna. Kada se registru od konačne cene odbije nabavna i PDV, iznos koji preostane sasvim je simboličan. Međutim, pojedini registri nude vrlo visoke cene domena u odnosu na njihovu nabavnu cenu. A domen je domen. Ovo je onaj slučaj kada nećete dobiti više ukoliko platite više, jer svi nude istu uslugu registracije. Stoga, preko domen.rs, upoznajte se sa svim ovlašćenim registrima nacionalnog domena u Srbiji i opcijama koje nude. Nađite ono što Vam najviše odgovara, uporedite cene i odaberite.

 

6. Nedostupna promena WHOIS kontakt podataka direktno iz panela

Automatizovano slanje zahteva za promenu vlasništva domena tj. promenu registra, promenu administrativnog ili tehničkog kontakta je, rekli bismo, takođe važna stavka koja štedi vreme i živce.

7. Bez usluge DNS hostinga i parkiranja domena

Nije zgoreg da provajder nudi i opciju DNS hostinga uz domen. Ukoliko to ipak nije slučaj, možete iskoristiti dobre besplatne alternative od kojih svakako izdvajamo poznati Cloudflare sa naprednim opcijama za DNS upravljanje i dodatnim mogućnostima za ubrzavanje Vašeg sajta.

 

Želite da stupite u kontakt sa nama?

KONTAKTIRAJTE NAS
+381 11 428 08 08
[email protected]
Pokreni odmah