SR

Tag: bitcoin


Bitcoin, Ethereum, Dogecoin…: Kratki (ali ubitačni) vodič kroz kriptovalute

Da li znate da da ste 2010. uložili jedan dolar (1$) u Bitcoin, koliko biste danas novca imali? Možda je i bolje da ne otkrivamo…

Kriptovalute su goruća tema u poslednjih nekoliko godina. Još od samog nastanka prve kriptovalute, odnosno prvog Bitcoin-a, ljudi širom sveta su spoznali da je tehnologija koja se krije iza kriptovaluta revolucionarna. 

Od njegovog nastanka, pa do danas, Bitcoin je menjao svoju vrednost, pa je tako u jednom trenutku dostigao vrednost i od 68780$. U ovom trenutku, njegova vrednost je blizu 57000 dolara. Ne može se reći da je rast kriptovaluta pravolinijski, ali svakako je nešto sa čime biste trebalo da budete u toku, budući da se kriptovalute smatraju za budućnost novca. 

U ovom tekstu ćemo se potruditi da vam na što jasniji način približimo kako funkcionišu kriptovalute, šta ih čini popularnim, i zašto iz dana u dan ‘niču’ nove kriptovalute. 

 

Šta su kriptovalute? 

Verovatno ste već imali prilike da čujete termin kriptovaluta, ali šta to zaista znači? 

Kriptovaluta je oblik digitalne imovine, digitalna valuta, koja se kao i papirni novac, koristi za razmenu dobara i usluga. 

Počeli smo sa robnom razmenom, trampi robe za zlato, preko papirnog novca, do digitalnog. 

Kao što jedan dolar vredi ~104 dinara, tako jedan Bitcoin vredi ~56800 dolara. 

Za razliku od ostalih valuta, kripto valute funkcionišu na drugačiji način, postoje izvan granica državnih monetarnih politika. Kako bi se zadržala bezbednost transakcija, kriptovalute koriste posebne kodne sisteme. 

Ljudi obično investiraju u kriptovalute onako kako bi investirali u druge vrednosti, kao što su plemeniti metali, akcije ili druge hartije od vrednosti. Samim tim, investiranje u kriptovalute predstavlja svojevrsni rizik. 

Najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin, ali se svakodnevno pojavljuju na stotine novih. Druga po popularnosti, odmah iza Bitcoin-a je Ethereum. 

 

Kako funkcionišu kriptovalute? 

kriptovalute

Kriptovalute koriste složene protokole, kodove i matematičke formule. Da bismo na jednostavan način objasnili kako funkcionišu, potrebno je znati da je registar kriptovaluta decentralizovan

Šta to znači? 

Prilikom transakcija u recimo, dolarima, centralna banka ima uvid u svaku transakciju. Ona na jednom mestu ima nešto nalik velikoj svesci u kojoj su zapisane sve transakcije

Janko Janković poslao 200 dolara Marku Markoviću. 

Marko Marković poslao 156 dolara Petru Petroviću. 

Centralna Banka čuva tu svesku, odnosno zapise na jednom mestu. Ukoliko dođe do nekih malverzacija, može se desiti da neko jednostavno izbriše neku transakciju, ili promeni iznos. 

I kod transakcija kriptovaluta postoji zapis. Samo što umesto da se on čuva na jednom mestu, i taj zapis poseduju svi koji poseduju kriptovalutu. 

Svako ko poseduje kriptovalutu, može da pristupi tom javnom zapisu transakcija. Svaki put kada se transakcija desi, zapis se automatski ažurira. Ukoliko bi neko želeo da manipuliše transakcijama, da izmeni iznos, izbriše nešto ili doda, morao bi da kontaktira sve ljude na svetu koji poseduju zapis transakcija i da ih ubedi da i oni naprave istu izmenu. 

I to je ono što čini kriptovalute neprobojnim kada se radi o korupciji, mitu i malverzacijama. 

Ova tehnologija se naziva blockchain. Transakcije predstavljaju blokove (block) koji se vezuju jedne za druge (chain) i tako stvaraju grupni zapis transakcija, odnosno blockchain. 

 

Da biste koristili svoju kriptovalutu, potrebno je imati svoj privatni ključ i svoj digitalni novčanik. 

Kada uđete u sistem, dobijate privatni ključ, odnosno jedinstveni broj koji ćete samo vi znati. On će biti potvrda vašeg identiteta i dokaz da ste baš vi vlasnik te kriptovalute. Bez ključa ne možete ni dolaziti u posed, ni menjati kriptovalute. 

Jednom kada dobijete svoj ključ, zapišite ga na papiriću, i čuvajte na bezbednom mestu. Ukoliko neko dođe u posed vašeg ključa, moći će da uzme sav vaš novac, jer je ključ jedina potvrda vlasništva. 

Iako ovo jeste jako pouzdana metoda, gubitak ovog ključa bi značio da ste izgubili sav novac koji imate u vidu kriptovaluta. 

Za razliku ostalih šifri na internetu koje možemo lako povratiti, za ovaj privatni ključ ne postoji backup opcija. 

Baš zbog ovoga, vlasnici kriptovaluta obično čuvaju svoj ključ na više različitih mesta (kako digitalno, tako i analogno). 

Jedan od načina da budete sigurni da nećete izgubiti svoj ključ jeste digitalni novčanik. Jedan od takvih je CoinBase

Ukoliko ovde otvorite svoj nalog, CoinBase će za vas automatski generisati ključ. Putem ovog novčanika ćete moći da kupite, prodate, pošaljete i primite kriptovalute. 

 

Koje sve kriptovalute postoje? 

Kao što smo već pomenuli, pored najpoznatijeg Bitcoina, postoje na stotine drugih kriptovaluta. Neke od najpoznatijih su:

▪ Bitcoin

▪ Ethereum

▪ Tether

▪ Binance Coin

▪ Cardano

▪ Dogecoin

▪ XRP

▪ USD Coin

▪ Polkadot

▪ Uniswap

Listu svih kriptovaluta možete pronaći ovde. Na tom sajtu možete takođe proveriti i kolike su im trenutne vrednosti, da li su doživele rast ili pad. 

 

Kako kriptovalute postaju popularne (vredne)? Od čega to zavisi? 

Kao i sve ostalo na tržištu, vrednost kriptovaluta određuje ponuda i potražnja. 

Postoje određeni elementi koji izazivaju veću tražnju pojedinih kriptovaluta. Na primer – bezbednost. 

Tehnologija kriptovaluta (koju smo maločas objasnili) igra veliku ulogu u samom interesu za kriptovalute. Decentralizovane valute su poželjne jer ne samo da su bezbedne, već ih je nemoguće ugasiti. 

Tako je na primer Satoshi Nakamoto, kreator prvog Bitcoina, i čovek čiji identitet niko ne zna, napravio Bitcoin i nestao 3 godine kasnije. Čak i kada bi sada rešio da ‘ugasi’ Bitcoin – ne bi to mogao. 

 

Bezbednost 

Sama priroda ove tehnologije naglašava da je u pitanju kompleksan kod, i da je moguće da će postojati ‘bugovi’, odnosno greške u kodu. 

Tako je na primer došlo do probijanja koda kod jednog od vlasnika Ethereum-a, pa je haker uspeo da ukrade koine vredne 30 miliona dolara. 

Nakon ovoga, došlo je do neslaganja između dve strane. Jedna strana koja je želela da promeni kod Ethereum-a, i jedna strana koja se plašila da to učini. Tako su nastale dve vrste Ethereum-a: Ethereum i Ethereum Classis (sa izvornim kodom). 

Kada neka kriptovaluta pretrpi skandal, kao što je to hakovanje, njena vrednost se može srozati u svega nekoliko minuta. Kao rezultat, vlasnici te kriptovalute će odmah pokušati da prodaju svoje koine i time još više oboriti cenu. 

 

Masovna upotreba 

Jedna od bitnih determinanti kada se radi o popularnosti (samim tim i vrednosti) kriptovaluta, jeste mogućnost da se one upotrebe u svakodnevnom životu. 

Na primer, budući da je Bitcoin najpoznatija valuta, u nekim objektima možete plaćati i direktno Bitcoinom. Masovna prihvaćenost automatski povećava vrednost kriptovalute. 

 

Promocija 

Čak ni kod digitalnog novca ne smemo zanemarivati uticaj marketinga i promocije. 

A evo i primera. 

Ukoliko ste imali prilike da provedete određeno vreme na društvenim mrežama, primetili ste da je vrlo popularan ‘meme’ sa likom prepoznatljivog psa. 

Doge

Inspirisani ovim psom, kao parodiju kriptovalutama, napravljen je koin pod imenom DOGECOIN.

Iako nastao kao šala, DogeCoin se vrlo brzo proširio društvenim mrežama i njegova vrednost je vrtoglavo rasla. 

Čak je i Elon Musk izjavio da je DogeCoin njegova omiljena kriptovaluta i tom izjavom podigao vrednost iste do neslućenih granica.

kriptovalute

Ove godine, tržišna vrednost DogeCoin-a dostigla je 80 milliona dolara. 

 

Kako doći do kriptovaluta? 

Jedan od načina da dođete do kriptovaluta, jeste njihovom kupovinom. Putem vašeg digitalnog novčanika možete kupiti kriptovalutu, sačekati njen rast i u povoljnom trenutku je prodati. 

Ovaj proces možete ponavljati sve dok imate sredstava. 

Drugi način jeste rudarenje (majnovanje) kriptovaluta. 

Rudari, odnosno majneri kriptovaluta služe kao ‘čuvari’ ovih digitalnih transakcija. 

Oni potvrđuju svaku transakciju koja se desi i u tom procesu dobiju nove kriptovalute. Otud naziv rudari. Oni ne kupuju kriptovalute, već ih pronalaze i stvaraju. 

Međutim, ovo nije jednostavan proces i zahteva posebnu opremu, odnosno posebne računare. 

Prilikom svake transakcije, vrši se njena validacija. Odnosno ukoliko Vi pošaljete 1 Bitcoin svom prijatelju, u narednih 10 minuta, vaša transakcija će biti u procesu validacije. 

Staro ‘stanje na računu’ i nova transakcija formiraju jedan kod kojoj nedostaje određenja šifra za validaciju. 

Tu nastupaju rudari. 

Njihovi kompjuteri pokušavaju da tu šifru pogode. Naglašeno je ‘pogode’ jer je nemoguće znati je unapred. Tako da kompjuter automatski generiše milione šifri u pokušaju da ‘ubode’ pravu. Prvi rudar koji pogodi šifru dobija nagradu u vidu kriptovaluta. 

Određena suma novca, odnosno nova kriptovaluta se generiše. I tako nastaje nov kripto novac. 

Bitno je znati da je količina Bitcoin-a ograničena. Na svetu može postojati 21 milion Bitcoin-a. 

Od februara 2021, ostalo je svega malo više od 2 miliona Bitcoin-a koji se mogu rudariti. 

Budućnost kriptovaluta i njihova moć da zamene papirni novac. 

Vrednost kriptovaluta je teško predvideti, i podeljena su mišljenja o njihovoj budućnosti. Međutim, na osnovu njihovog razvoja kome svedočimo, nije teško pretpostaviti da će se uticaj kriptovaluta tek povećavati. 

Pored predviđanja da će kriptovalute promeniti način na koji razumemo novac, stručnjaci kažu da je već teško zamisliti budućnost u kojoj digitalne valute ne postoje. 

Upotreba papirnog novca je u svakom slučaju drastično smanjena, određene zemlje skoro da više i ne upotrebljavaju keš, već sve svoje transakcije prepuštaju karticama i digitalnim novčanicima. 

kriptovalute

Budući da je ova tema jako kompleksna, postoji još mnogo toga što bi se moglo reći o kriptovalutama. Nadamo se da smo ono najbitnije pokrili na najjednostavniji način. 

Voleli bismo da čujemo i Vaše mišljenje na ovu temu. Pišite nam u komentarima!

 

8 zanimljivih činjenica koje verovatno niste znali o kriptovalutama

Sada smo već svi čuli za kriptovalute, jedan od nespornih trendova današnjice. Međutim čak i najzagriženiji kripto eksperti će biti iznenađeni nekom od ovih bizarnih, ali zabavnih činjenica o digitalnom novcu oko kog se vrti nova finansijska revolucija. Pa da krenemo…

1. Jednu od najpoznatijih kriptovaluta, bitcoin (BTC ili ), kao i blockchain tehnologiju “izmislio” je 2008. godine pojedinac ili grupa ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Postoji nekoliko spekulacija o tome ko može biti Satoshi, ali je i dalje misterija ko se zapravo krije iza ovog imena. Jedan od načina dokazivanja tog identiteta je potpis poruke sa ključevima iz prvih blokova bitcoina koje je Satoshi rudario (mining), ali do sada to niko nije uspeo da učini, ili su tvrdili da ne mogu.

2. Preko više od  30 milijardi dolara vrednog bitcoina je zauvek izgubljeno, jer vlasnici nisu mogli da se sete privatnog ključa svog bitcoin novčanika. Za razliku od banaka gde ako se izgubi pin kod, može na druge načine da se pristupi sredstvima, kod bitcoina to nije moguće, upravo zbog prirode blockchaina, gde je jedna od glavnih odlika, eliminacija posrednika u finansijskom posredovanju. Prijavljeno je bezbroj slučajeva gde su ljudi izgubili papir sa zapisanim brojem privatnog ključa ili ga nisu mogli povratiti sa pokvarenog usb-a. Sa tim, nepovratno su izgubili i sve svoje vredne bitcoine.

3. Kina je neporecivi lider u “rudarenju” bitcoina, jer poseduje više od 70% ukupnog bitcoin pool-a.  Ne samo da proizvodi najveći deo opreme za kopanje kriptovaluta, već se i velika zdanja za rudarenje upravo nalaze u Kini, koristeći prednost veoma jeftine električne struje, neophodne za pronalaženje digitalnog novca. Međutim, s obzirom da kineska vlada ne gleda blagonaklono na aktivnosti vezane za kriptovalute, pitanje je da li će Kina ostati predvodnik u ovom polju.

4. Posle G20 samita, sastanka starešina iz vlada 19 zemalja i Evropske Unije, 11 zemalja je usvojilo kriptovalute kao legitimne, 3 zemlje su ostale neutralne po ovom pitanju, dok su 4 zemlje ograničile upotrebu kriptovaluta. Samo je Kina potpuno zabranila trgovinu digitalnim novcem. Kao rezultat ovog svetskog sastanka, procenat zemalja koje su odobrile kriptovalute iznosio je 57.

5. 22. maj zovu i Bitcoin Pizza dan jer je tog dana 2018. prvi put bitcoin korišćen da bi se kupila neka roba. Čovek po imenu Laszlo Hanyecz kupio je picu za 10.000 BTC (što je u to vreme iznosilo $30). Nadamo se da je pica bila izuzetno ukusna, jer je sigurno najskuplja ikada, s obzirom da bi današnja vrednost 10.000 bitcoina iznosila više od 80 miliona dolara.

6. Najbizarniji blockchain projekat zove se Cryptokitties, video igrica razvijena od strane kompanije Axiom Zen. Projekat omogućava igračima da uzgajaju, kupuju i prodaju virtualne mačke, i predstavlja jedan od prvih pokušaja da se blockchain tehnologija primeni na industriju zabave takođe. Kompanija Baidu je takođe lansirala sličnu igru Leci Gou, gde igrači umesto mačaka uzgajaju pse.

7. Broj postojećih kriptovaluta za sada je veći od 2000. Nove kriptovalute se kreiraju svakog dana ali činjenica je da mnoge od njih neće potrajati više od nekoliko meseci. Dok je Bitcoin i dalje najuspešnija i najpopularnija kriptovaluta, iza nje slede: Ripple, Ethereum, Stellar Lumens, EOS, Litecoin, Tether, Cardano, Monero, TRON, Dash i druge.

8. FBI je vlasnik najvećeg bitcoin novčanika. To je inovativni softverski program koji omogućava skladištenje bitcoina uz maksimalnu tehničku preciznost, kao i sigurnost putem privatnog ključa ili tajnog broja kojim se pristupa bitcoinima. Putem novčanika je takođe moguće slati ili primati bitcoine, to jest obavljati BTC transakcije. Iako se smatra da Satoshi Nakamoto poseduje najveći broj bitcoina raštrkanih po raznim bitcoin novčanicima, za FBI se smatra da poseduje najveći iznos u jednom bitcoin novčaniku.

 

4 stvari na koje vas niko ne upozorava kada je Bitcoin u pitanju

U svakodnevnim okolnostima, kada bismo čuli da, recimo Voren Bafet ili Alan Grinspan savetuju da se određenih investicija “klonimo”, u najmanju ruku ćemo postupati sa oprezom.

Međutim, primećujemo da mnogi ulažu određene sume novca u kupovinu bitcoina sa poslednjom senzacijom kriptovaluta. I mnogi se, sa razlogom sada pitaju, šta se kog đavola sve to dešava? Da li uopšte znamo šta je bitcoin? Kako on funkcioniše? Kvota 1.01 da bar 89% populacije naše planete nema pojma, ali je “čula” i ne plaši se da ulaže.

Šta je to u bitcoin fenomenu, koji je zasigurno obeležio 2017. godinu, što privlači novčanike enormnog broja ljudi širom sveta?

 

1. Potencijal

Bitcoin ima legitimnu vrednost, i to u velikoj većini zbog toga što nudi nekoliko “nivoa” korisnosti. Proverljiv je, deljiv, brz, i za sada, bez nekih velikih ograničenja. Takođe, daleko je više i bolje integrisan u savremene sisteme poslovanja neko bilo koja konkurentna digitalna valuta danas.

Problem može biti u dugoročnoj vrednosti bitcoina koja zavisi od velikog broja varijabli. Neke druge, “staromodne investicije”, kao što je ulaganje u nekretnine, takođe zavise od dosta faktora, ali sa tehnologijom kao što je bitcoin, njegova vrednost zavisi i od nekoliko hiljada načina na koji se ova valuta može poboljšati. Konfuzno zvuči? Da, jer jeste.

Zašto? — Zato što se neki od tih načina za poboljšanje, još uvek nisu izmišljeni. Posledično, ali i paradoksalno, ljudi bitcoin vide ili kao sigurnu opkladu bez negativnih rizika ili kao mehur od sapunice. Ovi prvi, smatraju da se sav taj hvaljeni bitcoin potencijal mora jednom isplatiti i da se ne sme propustiti prilika za dobit.

Kao da se odjednom nalazimo na divljem, divljem zapadu u kom nas stereotipni prodavac u salonu posavetuje da, ako kažemo ljudima da sirup leči kašalj, prodajemo sigurno par boca. Međutim, ako im pomenemo da sirup usput može pomoći kod problema sa glavoboljom, varenjem ili bolovima u kičmi, ode cela gajba.

Izgleda da bitcoin “leči” sve.

 

2. Mentalitet gomile

O čemu se ovde radi? Mala lekcija iz psihologije.

Ugrubo, mentalitet gomile predstavlja fenomen u kojem ljudi “slepo” prate svaku pojavu koji nekolicina ljudi postavi kao trend. Sve što grupa radi, postaće amin za pojedinca. Dok se neki drugi delom i mislima odupiru ovom fenomenu (kao što su Bafet i Grinspan među silnim bitcoin investitorima), studije pokazuju da smo kao bića, u velikoj meri pod uticajem drugih ljudi. Štaviše, naučnici su utvrdili da je potrebno samo 5% od ukupnog broja određene grupe koja će sa lakoćom povesti ostatak grupe (95%) u datom pravcu. Samo 5%.

U ovom momentu, buka oko bitcoina je nesnosno zaglušujuća. Svi pričaju uglas, i sve što do običnog čoveka na bum dolazi je “Bitcoin dostigao najveću vrednost od 15, 16, 17, 20 hiljada dolara.” I svi hoće deo, dok niko ne želi da bude čudak u uglu koji nije deo stvari o kojoj masa priča. I sve je više ljudi koji se uključuju u bitcoin investiranja samo jer je neko koga poznaju ulagač. Što ne čudi, ljudi na kraju krajeva i kupuju od onih u koje imaju poverenja.

 

3. Strah od propuštanja (FOMO /Fear of missing out)

Bitcoin je relativno skoro dostigao vrednost od 20 hiljada dolara, da bi se sada našao na 16.200. Bitcoin je uspeo da, samo u ovoj godini, dosegne 1000 puta veću vrednost od one koju je imao na početku 2017. Poređenja radi, industrijski gigant Dow Jones, je od 1997. godine do danas, imao rast od svega 193 procenta. Dok pojedini bitcoin posmatraju kao još jedan dot-com mehur, velika većina smatra da je ovo jedna dobra prilika koja se ne sme propustiti i koja će se kad tad isplatiti kako cena ove kriptovalute i dalje bude rasla.

 

4. Iščekivanje nagrade

Upravo tako. Isčekivanje. Jer upravo su očekivanja, a ne dobitak nagrade, glavni stimulans i uzrok povećanja nivoa dopamina u našim mozgovima. Domapin je hormon koji nas čini srećnim i motivisanim. Za razliku od drugih vrsta investicija čiji se stepen povraćaja može predvideti, bitcoin niko još ne može tačno da “provali”. Svakog dana svedočimo nekom novom rekordu, novom probijanju dojučerašnje vrednosti. Očekivanja rastu baš kao i cena bitcoina, a ljudi se lako navuku na dobar osećaj dok gledaju vrtoglavi rast i svoje potencijalne zarade. Baš kao što se, nakon izvlačenja sedmice na lotou od 4.4 miliona dinara prošle nedelje, kupovina novih lozova utrostručila.

Investicioni mehuri nisu nova stvar. Samo neki od najpoznatijih su Lala mehur u Holandiji, mehur Južnog mora, i Misisipi mehur.

Mnogi od ovde opisanih psihološlih faktora su upravo i razlog zbog kojih bitcoin ima ovako opipljiv rast. I ne samo to, mnogi mehuri će uslediti i nakon bitcoina, u to smo bar sigurni.

Ali, sve što smo svesniji ovih faktora, lakše ćete biti u situaciji da odlučite da li ćete uhvatiti neki sledeći voz ili ćete ipak pomisliti da je vreme da gledate kako vagon prolazi bez vas, i to bez kajanja.

Želite da stupite u kontakt sa nama?

KONTAKTIRAJTE NAS
+381 11 428 08 08
[email protected]
Pokreni odmah