SR

Tag: ICANN


18 zanimljivih činjenica o Internet Domenima

Internet domen.

Prva stvar na koju naiđete ukoliko želite da imate svoj dom na internetu. Oličenje vašeg brenda online.

Tehnički gledano i rečeno, domen je IP adresa servera na internetu.

Svaka web stranica mora imati svoj domen, tj. svoju adresu. Slično kao i sa fizičkom adresom vašeg stana ili kuće.

Bitno je da naglasimo da je svaka adresa na internetu jedinstvena i da je nemoguće da postoje dva ista domena.

Živimo u vremenu u kojem je svima dostupno da samostalno registruju domen, međutim ono što je dosta komplikovanije je zapravo pronaći jedinstven, zvučan i ujedno idealan domen za vaš budući sajt ili biznis.

Kako stvari nikad nisu tako šture i komplikovane, već naprotiv zabavne i korisne, prenosimo vam samo neke od interesantinih podataka i činjenica vezanih za internet domene.

 

  1. 1) U prethodnih 10 godina u Srbiji je registrovano preko 100 000 .RS internet domena.

Internet pretraživačima, poput Google ili Yahoo, je veoma bitno na kom se domenu nalazi vaš ili bilo koji drugi sajt, kao i na kom jeziku je sadržaj sajta napisan. Pretraživaču je tako potpuno jasno kojoj publici je sadržaj namenjen, naročito u paru sa vašom geo-lokacijom. Otuda i popularnost nacionalih internet domena.

 

  1. 2) 27. januara 2012. godine , .RS je dobio svog mlađeg brata, ćirilični .СРБ domen

 

  1. 3) U poređenju sa ostalim Top Level domenima (TLD) .com se najviše registruje, a taj broj, po poslednjoj statistici iznosi oko 137.6 miliona domena

 

  1. 4) Ukupan broj domena registrovanih na internetu iznosi preko 342,4 miliona domena, po podacima iz redovnog kvartalnog izveštaja kompanije Verisign-a iz decembra 2018. godine.

 

  1. 5) Svakog sata registruje se 5000 domena.

Tako dolazimo do ogromne cifre od 120,000 registrovanih domena svakog dana, a čak preko 43 miliona domena godišnje. Više od 75% domena je parkirano, i eto razloga što možda niste u mogućnosti da registrujete željeni .com domen.

 

  1. 6) Originalni Gmail je zapravo bio “u vlasništvu” Garfilda.

Gotovo smo sigurni da svi znate ko je mačak Garfild.

E, pa, ovoj čuveni strip mačak, “daleke” 1998. godine, imao je besplatan email servis na gmail.garfield.com, kada domen još nije bio u vlasništvu Google, a najpoznatiji mail servis na svetu nije lansiran 2004.

 

  1. 7) Da li ste znali da je registracija domena nekada bila besplatna?

O, da! Međutim…. godine 1995., Američka tehnološka kompanija Network Solutions, LLC dobija ovlašćenje da započne naplaćivanje usluge registracije domena. Cene su se kretale od 100 dolara za dve godine registracije, a 1997. godine cena pala na 70 dolara. Razlog pada cena za registracije domena je kompanija ICANN ( The Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) koja je oformljena 1998. godine kako bi kontrolisala sve registracije domena.

 

  1. 8) Jeste li se ikada pitali kako je izgledao i da li i dalje postoji prvi web sajt u istoriji Interneta?

Prvi kreiran web sajt bio je info.cern.ch i izgledao je ovako. I da, i dalje online! Stranica sadrži svega nekoliko redova teksta i napisana uz pomoć prve verzije HTML-a. Sajt je kreirao Britanac Tim Berners – Li, čovek koji je izumeo World Wide Web, sistem koji omogućava povezivanje, pregledanje i sortiranje svih vrsta informacija.

 

  1. 9) Nigerijski domen (.ng) je najskuplji tld – top level domain koji možete registrovati.

Cena registracije ovih domena je oko $ 40 000 godišnje.

 

  1. 10) Još uvek je moguće registrovati domen Sovjetskog Saveza — .su.

Broj .su domena nastavlja da raste uprkos činjenici da Sovjetski savez ne postoji od 1991. godine.

 

  1. 11) Sedmoro ljudi zaduženo je da “čuva” internet.

Da, dobro ste čuli. Sedmoro ljudi je dodeljeno ICANN – internet korporaciiji za upravljanje internetom i oni su odabrani kao glavni čuvari sedam ključeva i još sedam rezervnih čuvara. Ovih sedmoro ljudi su tu da se sastanu i uspostave prvobitno stanje Interneta, ukoliko dođe do, daleko bilo, offline katastrofe.

 

  1. 12) Google.com je trebao biti Googol.com

Interesantno, zar ne? Da li ste se ikada zapitali kako je Google dobio ime?

Reč googol je izmislio devetogodišnji dečak Milton Sirota jer ga je njegov stric, matematičar Edvard Kasner zamolio da smisli ime broju 10 na stoti. Broj 10 na googol nazvan je googolplex. Kasnije, Lari Pejdž i Sergej Brin su pogrešnim spelovanjem reči googol došli do naziva za svoj pretraživač Google, a ostalo, pa ostalo je istorija/sadašnjost/budućnost…

 

  1. 13) Prema Google proceni, Internet je još 2010. godine sadržao 5 miliona terabajta podataka.

Najčudnija činjenica je da je Google sam rekao da su indeksirali samo 0,004% svog Internet sadržaja prisutnog na webu. *Od* oktobra 2018. na internetu postoji najmanje 4,46 milijardi web stranica.

 

  • 14) 4 od 7 biliona ljudi na Zemlji je prisutno na internetu.

Prema podacima Internet Live Stats (ILS) stranice koja aktivno analizira stanje na Internetu, procenjuje se da Internet broji 4,135,615,909 korisnika.

 

  1. 15) Lična imena domena su mahom zauzeta.

 

  • 16) Domen – example.com (i cela “porodica” ekstenzija sa tim nazivom) koristi se kao ilustrativni primer u dokumentima i blogovima različitih namena, pa se kao takav ne može preregistrovati ili zakupiti.

Iako ovaj domen postoji online, u vlasništvu je odeljenja ICANN-a, neprofitne, privatne korporacije, koja nadgleda globalnu raspodelu IP adresa, raspodelu autonomnih sistema, upravljanje DNS sistemom, i raznim drugim podacima vezanim za brojeve i simbole u internet protokolu — IANA (Internet Assigned Numbers Authority).

 

  1. 17) Svaki naziv domena koji u sebi sadrži  samoglasnik “a” počev od a.com pa sve do “aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.com.” je registrovan, a duži url od 63 karaktera nije moguće registrovati.

 

  1. 18) Najduži domen na svetu broji 63 karaktera + 4 dodatna za .com. Namučismo se da pročitamo: thelongestdomainnameintheworldandthensomeandthensomemoreandmore.com/

 

  1. 19) Na univerzitetu Kembridž 1991. godine uspešno je povezana prva web kamera sa lokalnim domenom.
  • Svrha je bila da se provera koliko ko pije kafe iz aparata.

Profesorima i studentima dosadilo je da se vraćaju praznih šoljica kad odlaze po kafu u takozvanu Trojansku sobu, gde se nalazio aparat sa kafom, pa su odlučili da tu postave kameru koja je bila povezana sa njihovim računarima. Kamera je beležila tri snimka u minuti, tako da su studenti mogli na svojim kompjuterima da vide da li im se isplati da odlaze po kafu ili da sačekaju da se aparat napuni. Ova kamera je radila sve do 2001. godine.

Ukoliko imate svoj biznis, ili možda imate ideju koju još niste realizovali, razmislite o imenu za vaš domen i o njegovom zakupu. Samim tim, razmislite o kreiranju web stranice za vaš biznis. I prednostima korišćenja poslovnih mailova. Poboljšajte svoje poslovanje korak po korak.


Do sledećeg čitanja!

 

ICANN odobrio prvu promenu DNS kriptografskih ključeva

Nakon već dva dosadašnja da odlaganja, Internet korporacija za dodeljena imena i brojeve (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, ICANN) je zvanično spremna da 11. oktobra promeni kirpto ključ za zaštitu DNS (Domain Name System) Internet adresara.

Tokom sastanka koji je održan 16. septembra u Belgiji, glavni odbor ICANN-a je usvojio odluku sa neslaganjem manjine, i doneo odluku da nastavi sa planom promene funkcije DNS servera.

Ovo je u stvari prva promena kripto ključa još od 2010. godine, kada je se on zvanično našao u upotrebi.

Ovo je veoma važan korak i naša je dužnost da osiguramo sta će se desiti u budućnosti u nastojanju ICANN-ove misije, a ta misija je osigurati siguran, stabilan i otporan DNS.” rekao je Šerin Šarabi, predsednik upravnog odbora ICANN-a.

Ne postoji način kojim bismo vas u potpunosti uverili da će svaki operater na mreži imati svoje pravilno konfigurisane resolvere, ali ukoliko se stvari budu odvijale po planu, očekujemo da će velika većina imati pristup root zoni.

Predstavljanje ključa prvobitno je odloženo zbog podataka koji su dobijeni još u decembru 2017. godine, a koji su pokazali da veliki broj resolvera koji koriste Internet Servis Provajderi (IPSs), kao i mrežni operateri nisu spremni za takozvani Key Rollover.

Dostupnost ovih podataka je posledica skorašnjeg DNS protokala koji ima dodatnu sposobnost resolvera da serverima izveštava koji su ključevi konfigurisani.

Kao što je tada objašnjeno, verovatno je postojalo više razloga zbog kojih operateri nisu imali novi instalirani ključ u sistemima: moguće da neki nisu imali dobro konfigurisane resolvere, kao i nedavno otkriven problem na jednom veoma korišćenom programu resolvera gde ključ najverovatnije nije bio automatski apdejtovan, kao što je trebalo, a razlozi tome su još uvek predmet istrage.

Tokom promene ključa, ICAAN skreće pažnju da će neki korisnici interneta biti “pogođeni” ovim poduhvatom, i to jedino ukoliko njihovi Internet provajederi nisu spremni. Operateri koji su omogućili sigurnosnu proveru DNS sistema-DNSSEC (odnosno skup sigurnosnih protokola koji se koristi kao zaštita da DNS podaci nisu zaraženi ili neispravni) su ti koji moraju biti pouzdani i spremi za korišćenje.

“Istraživanja pokazuju da postoji više hiljada mrežnih operatera koji su omogućili DNSSEC proveru, kao i to da se četvrina internet korisnika oslanja na te operatere,” izjavio je Dejvid Konard, tehnički dirkektor ICANN-a.

Skoro je sigurno da će na kraju ostati nekoliko operatera na svetu koji neće biti u potpunosti spremni, ali i u najgorem slučaju, sve ono što bi trebalo da urade kako bi rešili problem je da isključe DNSSEC proveru, instaliraju novi ključ i da ponovo uključe DNSSEC. Na taj način će njihovi korisnici opet imati potpunu DNS konekciju.

Analiza je dovela do zaključka da ICANN veruje da može zasigurno da nastavi sa daljom promenom ključa. Nakon konsultacija sa globalnom ICT zajednicom, ICAAN je razvio novi plan po kome će novi ključ stavlja u upotrebu tačno godinu dana nakon što je zakazano.

Tokom trajanja ovog postupka, ICANN nastavlja sa detaljnim istraživanjima, kako bi na što bolji način smanjili rizike vezane za promenu kriptografskog ključa.

Continue reading ICANN odobrio prvu promenu DNS kriptografskih ključeva

Emoji domeni su budućnost interneta?

Da li se sećate vremena kada je samo izgovaranje “www.“ izazivalo pojavu znakova dolara u očima investitora? 🤑

Hm, da… Davno prošlo vreme.

Sada, digitalni prostor je u potpunosti koloniziran.

Gotovo svi kul .com domeni su odavno zakupljeni.

A u međuvremenu, i naše bake i deke su na Fejsbuku.

Ako sada pomislite da negde postoji tržište koje još uvek nije monetizovano… Verujte, već jeste.

Dobro, da ne preterujemo baš toliko. Prilike i dalje postoje, svakako.

Baš te prilike iskoristila je grupa profesionalaca koja već duže vreme radi na tome da se URL adresira drugačije i to, ni manje, ni više, već emoji znakovima.

Pitate se šta su emojis?

Emoji je emotikon koji se koristi u digitalnoj komunikaciji — prvenstveno u okviru tekstualnih poruka i objava na društvenim mrežama.

Emoji znakovi već neko vreme vladaju internetom, a po svoj prilici, uskoro i u svetu domena.

Ono što je zanimljivo jeste da, u poređenju sa tradicionalnim, emoji domeni su veoma jeftini (cene se kreću već od $4.99), pa su zato privlačni potencijalnim kupcima, a što je najvažnije – većina je još uvek dostupna.

O, da… Ako, npr, želite 🦄❤️🌈.ws, super, zakupite ovu, ili, možda, neku drugu kombinaciju koja vam je zanimljiva.

Ipak, ukoliko se odlučite na korišćenje emoji domena, još uvek postoje neke stvari koje je potrebno razjasniti.

Mnogi pretraživači još uvek ne podržavaju korišćenje emoji tastature, što svakako predstavlja prepreku. Takođe, .com, .net, .org i drugi takozvani top level domeni (TLD), zakonski su onemogućeni da hostuju ovakve domene. Pored toga, korišćenje emoji tastature nije uvek najlakše i najintuitivnije za sve generacije.

I nakon uzimanja u obzir sve ove činjenice, neki veruju da bi tržište ipak moglo da se promeni i prihvati novi trend.

Investitor Paige Howe, rekao je da je čak i za njega, sve ovo novina. Howe je poznat po tome što je svoj domen seniors.com prodao za neverovatnih 1,7 miliona dolara. Sada kaže da vidi veliki potencijal u emoji domenima, jer, ipak, u neku ruku, predstavljaju novi jezik kojim se ljudi u celom svetu služe.

Na kraju dana, svi mi koristimo istu emoji tastaturu, ma koji jezik govorili, zar ne?

Takođe, iz marketinške perspektive, složićete se da nije isto da napišete javolimpivo.com ili ❤️🍺.ws. Osećanja koja prenosite koristeći emoji znakove su neprocenjiva. Okej, sada smo zaličili na MasterCard reklame, ali zaista… Pomislite koliko je ovo zapravo istinito.

Howe takođe predviđa veliki potencijal u korišćenju duplih, tj. troduplih emoji domena, s obzirom na to da su veoma laki za odabir, a imaju i jak vizuelni uticaj.

Kako ima puno emoji znakova, potrebno vam je par trenutaka da pronađete 👏 emoji, ali zato vam neće biti teško da ga, onog trenutka kada se pojavi, odaberete dvaput, ili čak i triput. Recimo: 👏, i 👏👏👏.

Nije da smo sumnjali, ali Howe je apsolutno u pravu… Do danas, 💩.ws, 💩💩.ws, pa tako do sedam uzastopnih emoji :poop: domena, zakupljeni su. Ako vas interesuje ovako nešto, kombinacija sa osam je još uvek dostupna 😉

 

Poreklo, testiranja, greške…

Rekli su: Emoji domeni su oduvek bili dostupni.

Paaa, i ne baš…

Tek početkom ovog milenijuma, tačnije, 19. aprila 2001. godine, registrovani su prvi emoji domeni. To su bili ♨️.com, ♨️.net, ☮️.com, ♂️.com, a u to vreme, ovakav potez se verovatno posmatrao kao konceptualna umetnost.

Tada, tehnologija nije bila napredna u meri u kojoj je danas, a pametni telefoni i emoji tastature bili su, u neku ruku, naučna fantastika. Tako je nastao logičan problem — imate emoji domene, ali ne i način da ih koristite i promovišete na relevantan način.

Šta onda?

Neko rešenje je moralo da se pronađe…

I, naravno, pre nego što je nastala emoji tastatura kakvu mi poznajemo danas, korisnici su koristili nešto što se zove punikod, kako bi pristupili ovakvim domenima. Zvuči komplikovano, ali zapravo nije. Punikod je samo proces kodiranja koji stvara domen i izgleda kao neka luda kombinacija slova i brojeva, a počinje sa (xn—).

Deluje li vam ovo čudno?

Nama možda da, ali u svetu programiranja, tada, imalo je sasvim dovoljno smisla. Umesto emoji znakova koji u to vreme praktično nisu ni postojali, punikod je omogućio da pretraživač može da prepozna “ružni” niz brojeva i slova i spoji sa emoji domenom. Da, to je bio način da pristupite ovakvom URL-u.

Nego, da ne dužimo… Sada je 2018. godina, a emoji domeni i dalje nemaju potpunu tehničku podršku. Iako je sada, zasigurno, mnogo lakše koristiti emoji znakove, kada imamo tastaturu na telefonima koje ih podržavaju, i dalje, većina platformi ne prikazuje URL adrese.

Zamislite… Čak ni Twitter i iMessage ne prepoznaju ove linkove. Facebook i Gmail pretvaraju emoji znakove u slike. Jedino HTML5 i Safari pretraživač podržavaju  emoji znakove, tako da ostaju autentični, dok, npr. Chrome i Firefox i dalje prikazuju samo punikod, o kom smo pisali ranije.

Iskreno, gledati kako i❤️domains.ws prikazuje kao https://xn--i-7iq.ws/ je malo razočaravajuće, zar ne?

Ove tehnikalije su još 2008. godine, podstakle upravno telo za domene najvišeg ranga (gTLDs) ICANN organizaciju da zabrani upotrebu oko 8000 specijalnih karaktera (uključujući i emoji znakove), kod nastavaka domena poput .com, .net, .org i drugih. Do dana današnjeg, politika poslovanja registara se, nažalost, nije promenila.

ICANN-ova druga i ujedno veća zabrinutost, povezuje se sa phishingom – pokušajima pristupa korisničkim imenima, lozinkama, bankarskim i ostalim bitnim informacijama, najčešće u zlonamerne svrhe. Određeni emoji znakovi su veoma slični, pa gotovo i identični, te se mogu lako zameniti, čime se povećava rizik za korisnike.

Kako tačno?

Trenutno postoji preko 1500 emoji znakova na iPhone-u, a mnogi od njih izgledaju veoma slično, a neki i poprilično jezivo, kada se pogleda njihov prikaz na drugim platformama, koji nisu iOS (koja je ujedno i originalna platforma emoji znakova).

Od svih ovih, postoji 111 emoji znak koji se primenjuje u različitim bojama kože. Isto tako, razlika između 👩 emoji, koji predstavlja ženu i 👸 koji označava princezu, zapravo je samo kruna.

Shvatate li sada koliko je sve ovo rizično?

Generalno, ICANN kreira politiku poslovanja za sve domene najvišeg ranga, međutim, postoji i ona druga strana koja sama kreira svoje uredbe – domeni koji su u vlasništvu država

Mnoge uredbe koje je ICANN propisao, organizacija za domene država (ccNSO) je usvojila, ali neke i nije – npr. emoji domene. Čini nam se da je ovo kao kada pravite poređenje između kablovske televizije i standardnog TV programa — TV je ok, ali sigurno mnogo više sadržaja imate na kablovskoj.

Najpopularnija ekstenzija za emoji domene je trenutno .ws (Zapadna Samoa), a potom i .la (Laos), .ai (Angila) i .to (Tonga).

 

Slatki problemi.

Želimo da vas upoznamo sa osobom koja je, pre manje od dve godine, promenila svest ljudi. Reč je o Jon Roigu, programeru u GoDaddy kompaniji. On je u oktobru 2016. godine, ni manje ni više, kreirao prvi emoji pretraživač pod imenom: i❤️domains.ws

Znate šta je ovo značilo? Nema više ludih punikodova, već pravih pravcatih emoji znakova.

Sada zapravo ne postoji samo način da ih registrujete.

Vi možete da ih koristite.

Od tada, Roig tvrdi da je njegov sajt prodao više od 25000 emoji domena, što svakako predstavlja impresivan broj i veliki potencijal za budućnost.

Džordž Bundi, direktor BRS Media kompanije (.fm registra) objasnio je da je ovo pravo vreme za takav potez, s obzriom na to da su korisnici počeli da prihvataju nove tehnologije, pa naveo: “Čak i moja majka, koja ima 78 godina, koristi emojie.”

U jednom intervjuu, Roig je nadmašio Bundijevu izjavu, rekavši da je u 2017. oko 2,3 biliona poruka sadržalo emoji znakove.

Zapravo, rast emoji domena je bio toliko značajan da je 26. maja 2017. godine, ICANN-ov savetodavni odbor za sigurnost i stabilnost (SSAC) izradio detaljan izveštaj o emoji domenima navodeći koje su njihove bojazni oko sigurnosti celog sistema.

Ipak, još uvek nema novosti, a predstavnik ICANN kompanije Sajrus Namazi izjavio je da u nekoj skorijoj budućnosti, on ne vidi da će korišćenje emojija imati neki značajan uticaj.

Ali, da li je to baš tako?

 

Veliki snovi, a mrtvi linkovi.

Fred Beneson, inače poznat kao čudak koji doslovno skuplja dobre domene, rekao je da nije nešto preterano optimističan oko budućnosti emoji domena. Kaže da su zabavni, ukoliko se napravi nešto kreativno koristeći ih, ali i da treba da budemo realni.

Kada zapravo zapamtimo ime? Danas svi i sve guglamo, saznajemo i dolazimo do onog što na kraju krajeva i tražimo. Google je naša desna ruka.

Pored http://⛄️.tk/ i 🙋❤️️💩.ws, Beneson je takođe zakupio i catastrophic.furniture, Flaccid.pink i human.engineering — najviše, kako kaže, zbog lične teorije da su domeni kao kriptovalute.

Zašto da ih nemaš dok su povoljni za kupovinu? Tokom zlatnog doba 90ih kada se internet razvijao, svi su kupovali “lepe” domene, pa tako i on sada.

Iako je Howe pristalica tradicionalnih domena, nema ništa manje zainteresovanih za emoji URL-ove.

Čak i napredni poput Howe priznaju da nismo još uvek dovoljno sazreli za ovakav način života – tehnološki, ali i kada se pogleda svest ljudi.

Svaki emoji ima svoj unicode, ali takođe i ime. Stoga, ako, npr. ukucate pizza emoji znak u polje za pretragu, vi zapravo tražite picu, zar ne?

Howe je primetio nešto zanimljivo – potrošiti 100 dolara na Google AdWords za footballpizza.ws i tih istih 100 dolara na 🏈🍕.ws, kako bi se radilo na tome da emoji domeni budu više traženi, ne bi rezultiralo na željeni način, kako bi više klikova ipak dobio footballpizza.ws

I, šta možemo da zaključimo?

Čak i Howe kaže da ponekad zamišljamo potencijalni uspeh mnogo brže nego što se on zapravo postiže. Svi to radimo, naravno, pa je zato od izuzetne važnosti da budemo realni i savesno sagledamo naša očekivanja, ali i mogućnosti. IT industrija je još uvek u eksponencijalnom napretku, a nema naznaka da neće tako nastaviti u budućnosti.

Pratite trendove i pametno grabite prilike koje vam se ukažu 😉

Jedno je sigurno: dobar domen se “grabi” i registruje čim ga smislite, bez odlaganja, jer važi pravilo — Ko prvi devojci, njemu devojka.

Ovaj… domen.

 

Život bez WHOIS

Zamislite situaciju – pokrećete svoj biznis.

Imate sjajan poslovni plan i naravno, već ste odabrali ime svoje kompanije.

Sledeći korak: online prisustvo.

Domen i hosting.

Pokušavate da registrujete baš taj željeni domen, međutim, avaj, dobijate informaciju da je on već zauzet.

Šta vam je sada činiti?

Odustati od imena? Ukoliko je izbor sužen, a ime dobro, pretpostavljamo da ne.

Sledi brza WHOIS pretraga domena, kroz koju saznajete ime trenutnog registranta, kao i njegove/njene javno dostupne kontakt podatke.

Ovo bi vam pomoglo da pokušate sa eventualnim otkupom naziva.

Korisno, zar ne?

Kako iz ovog, tako i iz drugih razloga, najjednostavniji i najbrži način za proveru osnovnih informacija je pretraga kroz WHOIS sistem, koji sadrži javno dostupne podatke o registraciji domena i time zasigurno predstavlja neprocenjivo istraživačko sredstvo za sve vlasnike trgovačkih marki, kao i njihovih zakonskih savetnika.

Poznato je da brendovi zakupljuju cele porodice domena, kako bi se zaštitili od narušavanja svog korporativnog identiteta. Tako je, na primer, poznati glumac Ašton Kučer, samo par dana nakon rođenja svoje ćerke Vajat Izobele, zakupio svaki mogući domen sa njenim imenom, a istom prilikom, kreirao joj i email nalog, kao i profile na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Poznati glumac je svoju, naizgled, iracionalnu odluku, odbranio rekavši da želi da izbegne da njegova naslednica bude u konotaciji sa pogrdnim sajtovima i time zaštiti njenu privatnost.

Ipak, sistem kakav mi poznajemo je pred, naizgled, nepovratnom promenom.

 

Kako to sada odjednom?

S obzirom na to da je pre par dana Evropska Unija usvojila propis o zaštiti podataka o ličnim podacima, Internet korporacija za dodeljene nazive i brojeve (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers – ICANN), pokušava da finalizuje privremeni model koji će omogućiti registrima domena da se pridržavaju obaveza vezanih za privatnost podataka, a u isto vreme, sačuvaju što više WHOIS podataka što je moguće. U slučaju da ICANN ne uspe da to učini u bliskoj budućnosti, svima nam preti višemesečni period bez WHOIS pretrage tokom kog informacije o registraciji domena neće biti javno dostupne.

GDPR i WHOIS

Opšta uredba o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) je predložena od strane Evropskog parlamenta u aprilu 2016. a stupila na snagu 25. maja 2018. Ova nova regulativa je sa sobom donela mnoštvo promena u načinu na koji se privatni podaci građana Evropske unije prikupljaju i koriste, a, za razilku od ranijih uredbi, GDPR je donet da primeni nova pravila koji će sigurno imati uticaja širom sveta. O tome kako GDPR može da promeni web, pisali smo ranije.

ICANN ima ugovore sa više hiljada operatora domena i registara koji zahtevaju besplatan javni pristup podacima o registrovanim imenima domena, tj. WHOIS podacima, za koje postojih veliki broj besplatnih WHOIS alatki za pretraživanje. S obzirom na to da WHOIS sistem sadrži informacije o nazivima, adresi, email-u, broju telefona, kao i administrativne i tehničke kontakt podatke registranta jednog domena, postoje slučajevi gde ICANN, pak, nema zakonsku osnovu za takvu obradu, a davanje tih informacija može doneti visoke kazne zbog kršenja uredbi koje je GDRP doneo.

 

Kakvu budućnost čekaju WHOIS podaci?

Konflikt između novonastalih promena koje je doneo GDPR i dugogodišnje misije ICANN za pružanje dostupnih i tačnih WHOIS podataka, pokazao se kao veoma teškim za usklađivanje. Iako je ICANN do skoro zahtevao od registara domena da učine dostupnim lične podatke registranata, GDPR ih sada praktično poptpuno skriva. Sve od trenutka kada je GDPR usvojen, ICANN pokušava da predloži privremeni model koji omogućava registrima da istovremeno ispunjavaju svoje obaveze prema ICANN-u i GDPR-u.

Prošlog meseca, članovi ICANN zajednice, sastali su se u San Huanu, u Portoriku, gde se glavna diskusija vodila oko razvoja privremenog modela koji će biti u skladu sa GDPR-om. Ipak, ova tema je proizvela salve kritika sa dve strane — registara domena, ali i vlasnika brendova. Jedni veruju da zahtevi u novom modelu, kao što je predloženo objavljivanje informacija o registracionoj organizaciji, ne podležu GDPR uredbama zato što te informacije mogu da sadrže privatne podatke, dok su, sa druge strane, predstavnici vladinog sektora, sajber-bezbednosti i onih koji se bave intelektualnom svojinom, izrazili svoju zabrinutost da bi objavljivanje imena ili email adresa registranata trebalo da bude obavezno, kako je to neophodno da bi se nastavio put ka potpunoj transaprentnosti.

Život bez WHOIS.

ICANN je planirao da usaglasi kreiranje konačne verzije sa 25. majom kada je GDPR stupio na snagu, međutim, i na početku novog meseca, ne vidimo da je rešenje na pomolu. Sve dok ICANN ne primeni svoj mehanizam akreditacija kako bi se trećim licima omogućio pristup ovim, veoma čuvanim podacima, nećemo biti u mogućnosti da koristimo WHOIS pretragu, a ovaj period će, prema procenama stručnjaka, trajati par meseci.

Sumnja se da će sve ovo imati značajne posledice za vlasnike intelektualne svoje koji se redovno oslanjaju na korišćenje WHOIS pretrage zarad pronalaska krivičnih prekršaja te svojine. Preporuka je da svi oni zainteresovani koji se zalažu za opstanak WHOIS pretrage, kontaktiraju članove odbora ICANN-a, kako bi osigurali postojanje ovog mehanizma i mogućnost pristupa podataka.

Što se naših nacionalnih domena tiče, WHOIS zaštitu i nije potrebno zakupljivati kao dodatnu uslugu ukoliko ste fizičko lice, kako će po novim “pravilima”, vaši podaci biti potpuno sakriveni. Bar za sada.

Šta dalje?

WHOIS sistem kakvim ga mi poznajemo danas, nikada više neće biti isti, iako ICANN radi na tome da kreira održivi model koji je u skladu sa novodonesenim zakonom. Ipak, šta god da se desi,  gotovo je sigurno da svi moramo da se pripremimo za život u svetu gde ne zavisimo od WHOIS sistema.

I, da… Možda ćemo i dalje imati neke korisne javne podatke, kao što su datumi kreiranja i isteka domena, imena servera i zemlja registracije, ali veći deo informacija koje danas koristimo za sprovođenje istraga u vezi sa intelektualnom svojinom, slanje pristanka i odustajanje od pisama koje šalju kompanije, kao i drugi načini komunikacije, biće verovatni sakriveni iza vrata. A, ključ do otključavanja, sistem akreditacije i modifikacije prethodnog, verovatno neće biti u našim rukama još barem šest meseci, ako ne i duže.

7 čuvara interneta

Tolkin ima svoju družinu prstena, kralj Artur vitezove okruglog stola, a sada i internet ima svoju ekipu: sedam odabranih ljudi širom sveta koji drže ključeve za zaštitu interneta u slučaju da se desi potpuni blackout, i svet postane offline.

Članovi grupe nisu nepoznati, a i ključevi zapravo i nisu pravi ključevi.

Naravno, bitno je da vam skrenemo pažnju da ne postoje pravi i fizički ključevi koji otključavaju internet, kao ni oni koji ga mogu zaključati.  

“Ključevi” o kojima je reč su zapravo kriptografski i čuvaju se u dva obezbeđena objekta udaljenih jedan od drugog 4000 kilometara. Ovi objekti zaštićeni su višestrukim slojevima fizičkog obezbeđenja kao što su čuvari, kamere, zatim monitoring i sefovi. Unutrašnji sloj fizičke zaštite je poseban uređaj koji se zove hardverski sigurnosni modul (hardware security module ili skraćeno HSM), koji čuva kriptografske ključeve.

Pazite sad, HSM je napravljen tako da se sam može odbraniti od fizičkog oštećenja.

Na primer, ako neko pokuša da otvori uređaj ili ga ispusti, HSM briše sve ključeve koje čuva kako bi sprečio zloupotrebu. ICANN (Internet korporacija za dodeljene nazive i brojeve) drži po dva HSM-a u svakom objektu.

 

E sad, pitate se šta je to ICANN?

Ova organizacija odgovorna je za dodeljivanje numeričkih internet adresa na web lokacije i računare i njihovo prevođenje na normalne web adrese koje ljudi unose u svoje pretraživače. A šta to zapravo znači?

Kako bi vam bilo lakše da shvatite, pokušajte sledeće:

Ukucajte 185.119.88.8 u pretraživač. Odvedeni ste na našu web stranicu, zar ne?

Ali, pošto je ljudima prirodno lakše da zapamte adresu www.unlimited.rs, ICANN konvertuje brojeve (kojima se služe kompjuteri) u reči (kojima se mi, kao ljudi, je li, služimo).

 

HIpotetički: Ako bi neko uspeo da preuzme kontrolu nad ICANN bazom podataka, ta osoba bi praktično mogla da kontroliše ceo internet.

Samo jedan primer zloupotrebe bio bi da, na primer, ljudi budu bez znanja presmeravani na lažne sajtove svojih banki i e-banking portala. Ostatak priče možete da pretpostavite.

I to je samo jedna od hm… pa, loših stvari koje bi mogle da se dese.

A ukoliko se desi “katastrofa”, baza ICANN-a bi mogla biti rekonstruisana. Zbog toga su čelni ljudi u ovoj organizaciji doneli odluku o uvođenju kompleksnog sistema zaštite i strogog izbora tačno sedam ljudi koji će čuvati po jedan ključ u čijim rukama, uslovno rečeno, leži sigurnost našeg nasušnog interneta. Pored tih kritičnih sedam, odabrano je dodatnih sedam veoma stručnih i obučenih osoba koje će čuvati rezervne ključeve za vreme ceremonije. Za svaki slučaj. Jer, internet je u pitanju!

Ovi ljudi dolaze iz različitih delova sveta i igraju važnu ulogu u očuvanju sigurnosti interneta. Kako niko ne bi zloupotrebio poverenu ulogu, kontrola zaštite sistema i odgovornosti je među njima podeljena u zasebne celine.

Nekoliko njih su članovi tehničkih zajednica iz celog sveta, poznati i kao “predstavnici pouzdanih zajednica, a ostali su zaposleni u ICANN-u. Svaki od ovih čuvara ključeva ima posebnu ulogu u aktiviranju HSM-a, koju u tačno vreme sprovode tokom takozvane Ceremonija ključa.

 

Kako izgleda ovaj mistični obred?

Ključevi otključavaju sigurnosne kutije sakrivene na top secret lokacijama širom sveta.

Unutar tih kutija nalaze se pametne kartice.

Kada se sedam pametnih kartica sastavi, stvara se “glavni ključ”, računarski kod koji služi kao lozinka koja omogućava pristup celokupnoj ICANN bazi podataka.

Od 2010. godine, sedam čuvara ključeva se ritalno okuplja četiri puta godišnje, kako bi obavili ovu “ceremoniju ključa”, a prilikom koje se generiše novi glavni ključ, tj. nova lozinka.  

Kako bi prisustvovali ceremoniji, članovi moraju proći vrlo intenzivnu bezbedonosno-sigurnosnu kontrolu. To, između ostalog, uključuje otključavanje beskrajnog niza vrata pomoću ključnih kodova i skenera dlanova, dok se, konačno, ne dođe do izolovane prostorije koja je toliko obezbeđena da nikakav vid elektronske komunikacije ne može da se sprovede.

Ova neobična grupa zatim obavlja tu strogu ceremoniju zaključavanja da bi, na kraju, baš kao pri završetku nekog masonskog obreda, svi u koloni, jedan po jedan, izašli iz izolovanosti.

I naravno, i ljudi sa — bićemo slobodni da to tako nazovemo — najodgovornijem poslom u digitalnom dobu, imaju dušu, pa se nakon ozbiljnog posla, svi zajedno provode na ICANN partiju, organizovanog specijalno za njiih.

 

Želite da stupite u kontakt sa nama?

KONTAKTIRAJTE NAS
+381 11 428 08 08
[email protected]
Pokreni odmah