SR

Category Archives: Domeni


Nacionalni domen kao ekonomski pokazatelj zemlje

U ovom tekstu vam donosimo najdetaljnije istraživanje stanja nacionalnih domena na teritoriji Evrope. Broj registrovanih nacionalnih domena koje neka zemlja ima ne predstavlja samo nivo tehnološke pismenosti zemlje već u širem kontekstu stepen razvijenosti zemlje, ekonomsku moć, pa i pripadnost i, sa određenim odstupanjima, skoro pa savršeno oslikava ekonomsku razvijenost neke zemlje. Izuzetak su slučajevi kada se nacionalno registarsko telo potrudilo da iskomplikuje trivijalnu proceduru kao što je registracija domena, pomenuću apsolutne “pobednike”, (.BG) Bugarska koja se nalazi na začelju liste upravo iz tog razloga, a ništa bolji nije bio ni .BA do 2021. kada su najzad olakšali proces gde nije potrebno slati dokumentaciju poštom po svakoj registraciji domena.

Spomenuta je pripadnost pa ćemo se odmah osvrnuti na primeru  .BA domena koji nema potencijal kakav bi mogao imati da ga druga polovina stanovništva u BiH doživljava kao svoj.

Dobar primer su i Sjedinjene Američke Države, pa iako amerikanci nemaju problem sa identifikacijom ekstenzije, ostaje problem popularizacije .com i ostalih komercijalnih ekstenzija te .US ne ulazi čak ni u top 10 domena sveta.

Identifikacija stanovništva Republike Srbije sa .RS domenom se većinski ne dovodi u pitanje ako izuzmemo AP Kosovo i Metohiju gde je .AL domen češći izbor. Ipak, iako se srbi ili hrvati iz Bosne i Hercegovine pre identifikuju sa .RS i .HR nego sa .BA, češći je izbor alternativa u vidu popularnih generičkih komercijalnih domena kao što su .COM, .ORG, .INFO kao što je slučaj na AP KiM, jer pre svega nije praktično koristiti RS domen u drugoj državi kao što je Bosna i Hercegovina ili .AL na AP Kosovo i Metohija.

Pored ekonomskih, itekako važni faktori su jednostavnost i dostupnost registracije kao i ograničenja koja pojedini domeni imaju, a tu je i cena kao često presudan faktor. Sve će biti izloženo kroz detaljne statistike i analize koje objavljujemo za čitaoce našeg bloga na osnovu dugotajnog istraživanja.

 

Kakvo je stanje našeg .RS domena?

Što se našeg tela za registraciju domena tiče (RNIDS), može se reći da su uradili sve što je bilo do njih, tehnički. Možemo biti ponosni što smo u prvih 5 u Evropi što se tiče jednostavnosti pri registraciji, procedura, automatizacije, vremena dostupnosti. Najbitnije po korisnike i ovlašćene registre je da su ključni procesi  automatizovani, komunikacija sa ovlašćenim registrima je korektna, a cena se već skoro 15 godina nije menjala. No menja se od 01.03.2023. a o tome ćemo nešto kasnije.

Iako je prethodni nacionalni domen .YU bio aktivan sve do kraja marta 2010. godine,  po lansiranju .RS domena 2008. godine registrovano je preko 47.000 novih domena.

Poslednjih 6 godina vidimo stabilan rast bez većih odstupanja osim u 2022. godini, u drugom i trećem kvartalu je bila nešto manja aktivnost po pitanju registracija domena na evropskom kontinentu.

Ali, ako se vratimo u davnu 2008. godinu kada je .RS domen zvanično predstavljen, cena ka registrima od 1.350 dinara (bez PDV) i prosečna cena na tržištu od 1.940 dinara sa PDV-om definitivno nije bila prilagođena širokim narodnim masama, kao što to na kraju krajeva nije bio ni internet koji je koristilo manje od 20% građana.

Kurs evra ka dinaru je tada bio 74, a uz inflaciju za sve ove godine dolazimo do računice da je kupovina .RS domena za građane sa uračunatim PDV-om koštala više od 5.000 RSD u sadašnjoj realnoj kupovnoj kalkulaciji, što jeste ozbiljna cifra za tadašnju ekonomiju koja je bila slabija nego danas.
I u slučaju da vršimo upoređivanje sa 2013. godinom kada je kurs dinara ka evru 110, razlika je i dalje ogromna, više nego dvostruka.

“Tačka COM”, je na kraju prošle decenije bio mnogo popularniji nego sada, u pop-kulturi je označavao internet. Internet je bukvalno bio “tačka com” sa neizostavnim prefiksom www, a njegova cena je bila svega 8 € godišnje.  U tom trenutku .COM domena bilo registrovano neuporedivo ili, da budemo precizniji, skoro dvostruko manje nego sada, kada je .COM jedva upotrebljiv zbog slabe dostupnosti naziva domena.

Visoka cena nacionalnog domena, nešto kompleksniji i većinom sporiji proces registracije domena nego što je to sada ne čudi što je .COM bio primarni izbor prilikom pokretanja novog sajta.

Zaključak je da su pre 10 godina nacionalni domeni bili skrajnuti u drugi plan, COM je bio lider, ali je presušio, a lansirane ekstenzije sa raznim nazivima nisu prošle uspešno kako se očekivalo, stoga u 2023. godini nacionalni domeni su sve bitniji jer je dostupnost zgodnog imena neuporedivo veća i obraćate se ciljano publici u svojoj državi. Posetilac koji vidi firmu sa sajtom na nacionalnom domenu biće siguran da ta firma posluje u Srbiji.

A najbolji primer za dostupnost je da je unlimited.com registrovan davne 1994. a unlimited.rs 2015.

 

Kakvo je stanje u ostatku Evrope?

Zemlje Evrope vole nacionalne domene, da nije tako ne bi ih bilo registrovano preko 75 miliona, sa .EU ekstenzijom koja ima nešto preko 3.7 miliona, koja ipak spada u kategoriju teritorijalnih domena.

Očekivano, po broju registrovanih domena Nemačka ubedljivo vodi sa 17.2M, UK na drugom mestu sa 11.1M, Rusija na trećem mestu sa 7.6M. Ali nećemo se osvrtati na brojke, koliko na poređenje broja stanovnika jedne zemlje sa brojem registrovanih domena, jer je to ipak važnije za procenu uspeha neke domen ekstenzije.

 

“Domain per capita”

Ne govori sve, ali govori mnogo. Statistika broja aktivnih nacionalnih domena po glavi stanovnika u Evropi.Švajcarska je značajno iza Holandije koja je ovde dominantna sa skorom od 0.35 domena po glavi stanovnika, ali odmah iza Švajcarske je Danska, Island, Nemačka, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal, Norveška, Belgija.

Ovih deset zamalja su očekivani pobednici, jer sve ove zemlje imaju razvijenu ekonomiju i internet kulturu, ako izuzmemo Češku koja je po prosečnoj zaradi prilično ispod pomenutih zemalja.
Od zanimljivosti, spomenuli smo neslavnog pobednika – Bugarsku koja je ostala u 2007. godini što i njihov zvanični sajt i potvrđuje – https://www.register.bg
.BG nema čak ni statistiku koliko domena je registrovano, pa smo na jednom PR članku pronašli približnu brojku iz 2020. uvećanu za evropski trend u 2022.

.BA domen nema javni WHOIS, ali je zanimljivo da ga nemaju ni .CH i .ES koji su mnogo uspešniji u svojim državama.

Crnogorski .ME je opravdano odsutan iz statistika jer je u pitanju široko rasprostranjen domen ekstenzija zbog zgodnog nastavka – me, a i nismo navodili ekstenzije u zemljama sa manje od 1 miliona stanovnika.

 

Šta je formula uspeha Holandije?

Zemlja lala i vetrenjača je ubedljivi pobednik, država koja ima nešto manje od 18 miliona stanovnika ima registrovanih čak 6.277.000 domena, što će reći da svaki treći holanđanin ima registrovan domen – 0.35 je broj domena po stanovniku. Ovaj domen je dostigao milion registracija već sredinom 2003. godine što je fascinantna činjenica.

.NL domen ekstenzija je tehnološki na visokom nivou, a cena je jedna od najnižih, tako da se može pronaći već za 6 EUR godišnje, dvostruko jeftinije od COM/NET/INFO alternativa. Takođe nema nikakva ograničenja, svi mogu registrovati ovaj domen, bilo gde u svetu što nije slučaj sa svim nacionalnim domenima.

Visoko razvijena internet pismenost i web hosting industrija u kombinaciji sa jakom ekonomijom i  inicijalno niskom cenom koja se godinama, kako je domen rastao, smanjivala, je dovela do toga da Holandija bude prva u Evropi, a verovatno i u svetu. U ovom trenutku povećanje cene verovatno ne bi preterano uticalo na broj registrovanih domena jer bi i dalje bili ispod evropskog proseka. Pored toga, holanđani su poznati kao patriote što je verovatno dodatno rezultovalo ovako dobrim rezultatom.

 

Domen index

Po uzoru na espreso index, donosimo domen index upoređujući prosečne kupovne cene za korisnike (sa porezom na dodatnu vrednost) i prosečnu neto platu. Dobijeni rezultati govore koliko nacionalnih domena je moguće zakupiti za prosečnu mesečnu platu. Ovaj indeks nam govori o potencijalnom uzroku cene kao jednog od problema broja registrovanih nacionalnih domena najvišeg nivoa i definitivno se mogu povući paralele.

Dominacija holandskog .NL domena se nastavlja i na ovoj analizi, za prosečnu NETO platu u iznosu od 2.834 € moguće je zakupiti čak 405 .NL domena. Iako je prosečna plata u Nemačkoj značajno veća, čak 4.105 €, .DE domen je nešto skuplji pa je za prosečnu nemačku neto platu moguće zakupiti 342 domena. Norveška sa prosečnom neto platom od 3.553 € može zakupiti 296 .NO domena, Finska 279, Poljska i Francuska 275, UK 214, Španija 208, zatim ide Estonija sa index-om 177, Švajcarska sa 176.

Sa prosečnom neto platom od 1.740 € koja je najbliže evropskom proseku (1.603 €), Italija je na 11. mestu (158), a Mađarska na 12. (142).

Na začelju tabele je Hrvatska sa index-om od 13 domena, za utehu je da imaju .com.hr ekstenziju koja košta između 5 i 8 € sa PDV-om što donekle amortizuje ovako visoku cenu .hr domena koja se svrstava u premium uslugu, ide od 75 do čak 100 € godišnje sa porezom. Ekstenzija .com.hr je bila nekoliko godina i besplatna za registraciju. Slična situacija je i sa Ukrajinom koja ima .com.ua i co.ua ekstenzije po ceni od 10 – 12 € kao i Turskom.

Pandan tim ekstenzijama je naš .in.rs koji ne uživa veću popularnost, a košta u proseku 5 € sa PDV kao i nešto korišćeniji .co.rs namenjen isključivo pravnim subjektima.

Zbog nemogućnosti uvida u statistiku .BG domena, podaci su bazirani na starijim statistikama i pretpostavkama, ali sigurno je to da Bugarska ima lošije rezultate od okolnih zemalja.

 

Srbija na “Domen Index” skali

Srpski .RS domen se nalazi na 32. mestu (od 42), ali od marta 2023. će imati lošiji rezultat od Severne Makedonije zbog najavljenog poskupljenja što nas dovodi na 33. poziciju, nije isključena i na 34. pozicija zavisno od toga kako ovlašćeni registri reaguju na poskupljenje. To znači da je .RS domen skuplji nego što bi trebao biti po evropskom proseku. Ova razlika je u prošlosti bila značajno veća te je sada moguće kupiti 40 .RS domena za prosečnu neto platu, a 2010. godine svega 16.

Da je cena .RS domena od početka bila niža, verovatno bismo sada imali više registrovanih domena, ali treba imati na umu da mnogi tada nisu verovali da će internet u dogledno vreme ući u sve pore naših života, te je neuporedivo lakše pisati iz današnje perspektive.

Na pretpostavku iz naslova nema potrebe ni odgovarati, nacionalni domen definitivno, sa manjim odstupanjima, pokazuje ekonomsku snagu jedne zemlje, barem na starom kontinentu.

Mišljenja i stavovi izraženi u ovom tekstu su isključivo autorski i ne predstavljaju stavove kompanije United Internet d.o.o. i UNLIMITED.RS brenda.

Statistike na dan 25.10.2022.  Cene na dan 23.01.2023.

Autor: Vladimir Duka

 

5 stvari koje treba da znate pre nego što zakupite domen

Bilo da pravite sajt po prvi put, ili ste se već uhodali – domen je uzbudljiv prvi korak! 

Domen je oličenje vašeg brenda i vaši klijenti će imati prilike da ga vide na vašim vizit kartama, društvenim mrežama, kao i svaki put kada posete vaš sajt. 

U ovom tekstu ćete pronaći 5 stvari koje bi trebalo da znate pre nego što zakupite domen. Ali, pre nego što pređemo na to, hajde da se podsetimo šta je domen u stvari. 

Domen je IP adresa servera na internetu. Kao što vaša kuća ili stan moraju da imaju svoju adresu, tako i vaš website mora imati jednu. Svaka adresa na internetu je unikatna i nemoguće je da postoje dva ista domena.

Naš domen je unlimited.rs i niko drugi ne može imati sajt sa istim domenom. 

Evo na šta treba da obratite pažnju prilikom odabira svog domena:

 

  • 1. Odaberite domen koji se lako čita i pamti

Odabir imena za vaš domen je sličan odabiru imena za vašu firmu. Ukoliko ste dovoljno srećni, moći ćete da pronađete slobodan domen sa imenom vaše firme, pa nećete morati da prolazite dva puta kroz to. 

Kako je ime firme, a i domen, nešto po čemu će vas prepoznavati i promovisati preko interneta, vrlo je bitno da se vaš domen lako čita i lako pamti. 

Što kraći domen – lakše se pamti i pretražuje. 

Ukoliko ste planirali da u vaš domen uključite više reči, napišite ih i dajte nekom da pročita. Domeni ne sadrže razmake, pa tako imena sa više reči mogu biti zbunjujuća. 

Kao na primer…

Grckaletovanjeizimovanjesmestaj.com

Iako vi znate o čemu govorite, drugima neće biti jasno na prvi pogled i vrlo je verovatno da neće uspeti da nađu vaš sajt pri pretrazi, jer će pogrešiti pri kucanju. 

 

2. .com nije jedini izbor za vaš domen

Sada kada ste konačno izabrali ime za vaš domen, vrlo lako se može desiti da je .com ekstenzija zauzeta. 

.com [commercial] je najčešće korišćena ekstenzija, pa možete pomisliti da će druge ekstenzije narušiti vaš ugled. 

Međutim, postoje mnoge druge ekstenzije koje mogu čak i više odgovarati vašem brendu, kao što su:

.net

.org

.info

.biz

.studio

.online

.rs

.co.rs.

Ukoliko je želite da vaš domen bude autodelovionline.com, još lakše za pamćenje će biti autodelovi.online. 

Ili ako želite da zakupite domen pod imenom fotografski studio, lakše ćete pronaći domen fotografski.studio. 

Takođe, verovatno ste imali prilike da vidite i ekstenzije kao što su .edu i .gov. Međutim, to su domeni koji ne služe masovnoj upotrebi, i rezervisani su za obrazovne, odnosno Vladine institucije. 

Još jedna stvar koju je bitno znati prilikom odabira ekstenzije jeste da Google daje određenu, mada ne preveliku prednost lokalnim – nacionalnim domenima (u slučaju Srbije  je to .rs; .co.rs i sl.). 

Ukoliko pretražujete određeni pojam iz Srbije, primetićete da su rezultati pretrage prilagođeni vašoj lokaciji. Ukoliko biste, ipak, pretraživali taj pojam iz neke druge zemlje, rezultati pretrage bi bili prilagođeni toj zemlji. Ovo je potvrdio i John Mueller, analitičar webmaster trendova kompanije Google.

Drugim rečima, ukoliko je vaš sajt na lokalnom jeziku, lokalnom domenu i lokalnom hostingu, šanse za bolje pozicioniranje na Google-u su vam znatno veće. 

 

  • 3. Pripazite na skrivene troškove prilikom zakupa domena 

Kao i prilikom svake kupovine, cena može uticati na vaš odabir. Budite pažljivi prilikom kupovine domena, zato što iako je promotivna cena niska, može postojati još mnogo skrivenih troškova. 

Pre nego što unesete svoj broj kartice, proverite da li je ukupna suma jednaka onoj na koju ste pristali. U većini slučajeva ćete moći da ‘odštiklirate’ opcije koje vam nisu potrebne i izbegnete troškove. 

Još jedna stvar po pitanju troškova domena na koju biste trebali da obratite pažnju jeste cena obnove zakupa. Može se desiti da su troškovi tokom prve godine veoma niski, a da je svaka naredna godina znatno skuplja.

zakupite domen

4. Proverite da li domen koji želite ima lošu reputaciju

Kao što smo prethodno pomenuli, ne postoje dva identična domena. Međutim, može se desiti da je određen domen već neko koristio. 

Ukoliko nisu obnovili svoj zakup, odnosno pretplata je istekla, domen će se nakon određenog (grace) perioda ponovo naći u prodaji. 

Kako biste bili sigurni da vaš domen ima dobru reputaciju, odnosno nije korišćen za sajt sa spam ili neprikladnim sadržajem, možete posetiti Internet arhivu i proveriti reputaciju domena (ukoliko je prethodno korišćen).

 

  • 5. Proverite na šta vaš domen asocira druge ljude 

Nije neobično da se naša percepcija imena razlikuje od tuđih, posebno ako se ne radi o opštem terminu, već o imenu brenda. 

Pre nego što zakupite domen, ‘izguglajte’ ime koje će domen nositi. Neretko se dešava da su rezultati pretrage potpuno drugačiji od onoga kako želite da ljudi dožive vaš brend. 

Ukoliko su rezultati pretrage u suprotnosti sa onim kako vi želite da predstavite vaš brend, ili ste stekli utisak da ljudi taj termin drugačije doživljavaju, možda ćete želeti da još jednom razmislite o izboru domena. 

Iako naizgled vrlo jednostavna stvar, odabir domena je od ogromnog značaja. Kako u tehničkom, tako i u komunikacijskom smislu. 

Ukoliko ste prošli sve korake i odlučili ste se za domen, predlažemo da ne čekate uopšte. Domen koji je danas slobodan, možda već u roku od par sati neće biti. 

 

Evo kako možete na najlakši način da zakupite pouzdan domen

Posetite UNLIMITED.RS deo sajta posvećen registraciji domena i proverite da li je vaš izabrani domen dostupan. 

zakupite domen

Nakon što ste kliknuli na pretragu, izaći će vam spisak slobodnih i zauzetih ekstenzija.

zakupite domen

Nakon što ste odabrali željeni domen, možete nastaviti sa plaćanjem. 

Nadamo se da vam je ovaj tekst koristio pri odabiru domena i da ćete ga podeliti sa vašim prijateljima koji takođe započinju svoje internet prisustvo. 

U međuvremenu pročitajte još ovakvih članaka na našem blogu, ili nam pišite vaša pitanja u komentarima. 

 

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Želite da izmenite naziv domena na vašem WordPress sajtu? Nema problema, u ovom blogu pokazaćemo vam upravo to – kako možete promeniti domen na vašem WordPress sajtu.

Pre bilo kakvih izmena na samom WordPress sajtu, proverite da li ste uradili sledeće:

▪ Registrovali željeni naziv domena

▪ Usmerili ga na vaš hosting paket

Ukoliko niste, registraciju domena možete izvršiti na sledećoj strani: https://unlimited.rs/domeni/

Tokom procesa naručivanja domena možete navesti na koji hosting paket je potrebno usmeriti sam domen (nameserveri) ili nakon registracije možete zatražiti od tehničke podrške usmeravanje domena.

Nakon što je domen registrovan i usmeren na hosting paket na kome se vaš WordPress sajt nalazi, možete započeti promenu domena na samom sajtu.

 

  1. 1. Promena domena na WordPress sajtu iz wp-admin

Pristupite vašem wp-admin delu i kliknite na Settings, zatim promenite naziv domena na poljima:

▪ WordPress Address (URL)

▪ Site Address (URL)

Obavezno proverite da li je naziv domena tačan i kliknite na Save Changes dugme na dnu strane kako bi se promene sačuvale.

Iz vašeg cPanel-a izaberite stranicu Addon Domains i dodajte vaš novi domen.

Ukoliko je domen već dodat na stranici Addon Domains, samo promenite Document root adresu za taj domen. Kliknite na ikonicu olovke pored Document root polja za vaš domen.

Zatim u novom prozoru upišite naziv (putanju) foldera gde vam se sajt trenutno nalazi.

Putanju možete videti iz File Managera tako što ćete ući u folder u kome se nalazi vaš sajt (za glavni domen to je public_html) i iz adrese sa leve strane kopirate putanju.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Kada promenite naziv Root foldera za novi doemen, kliknite na Change dugme kako bi se izmene sačuvale. Nakon toga možete pregledati svoj sajt na novoj adresi.

 

  1. 2. Promena domena na WordPress sajtu pomoću plugina

Jedan od najpopularnijih WordPress plugina koji se koristi za promenu adrese sajta (domena) je Search & Replace. Koristeći ovaj plugin možete bezbedno napraviti bekap baze pre bilo kakvih izmena, a zatim pretražiti i zameniti u bazi sajta naziv domena.

Plugin možete instalirati iz Stranice Plugins > Add New.

U pretrazi sa desne strane ukucajte “search replace” i iz rezultata instalirajte i aktivirajte plugin sa slike:

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Pluginu Search & Replace možete pristupati iz stranice Tools > Search & Replace

Pre izmene adrese sajta, preporučujemo da napravite bekap baze na strani Backup Database, klikom na dugme Create SQL File.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Nakon toga na strani Replace Domain URL u polje Search for: unesite naziv trenutnog domena, a u polje Replace with: naziv novog domena. Možete koristiti URL sa http:// ili https:// prefiksom.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Na kraju kliknite na Do Replace Domain/URL dugme.

Sada će plugin promeniti u bazi naziv domena sa starog na novi i moži žete pristupati WordPress sajtu preko novog domena.

 

  1. 3. Promena domena na WordPress sajtu iz baze (PHPMyAdmin)

Istu stvar iz prvog načina možete uraditi i direktno iz baze vašeg sajta, koristeći PHPMyAdmin.

Najpre otvorite wp-config.php fajl vašeg sajta i pod DB_NAME pogledajte naziv baze koju vaš WordPress sajt koristi.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Zatim iz cPanel-a izaberite opciju PHPMyAdmin.

Nakon što se otvori stranica PHPMyAdmin, sa leve strane videćete spisak svih baza na vašem nalogu, izaberite naziv baze iz wp-config.php fajla.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Prikazaće se sve tabele u ovoj bazi podataka, pronađite tabelu wp_options – gde je prefiks za sajt definisan u wp-config.php fajlu pod table_prefix.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Klikom na olovku Edit pre polja siteurl i home izmenite naziv domena.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Pod option_value promenite adresu sajta i kada završite kliknite na Go dugme na dnu strane.

Kako promeniti domen na WordPress sajtu?

Isto zatim ponovite i za home opciju.

NAPOMENA: Nakon izmene potrebno je pristupiti wp-admin sekciji preko novog domena i pod Setting permalinks ponovo kliknuti na Save Changes kako bi se osvežili svi linkovi u bazi.

 

  1. 4. Promena domena na WordPress sajtu iz functions.php fajla

U ovoj metodi koristićemo već postojeću funkciju update_option kako bismo promenili domen na WordPress sajtu. Zahvaljujući ovoj funkciji možemo izmeniti/preimenovati podešavanja kao što su site_url i home u bazi.

Dakle dodaćemo određeni kod u functions.php fajl teme koji će preimenovati vrednosti u bazi, zatim pristupiti sajtu preko novog domena kako bi proverili da li sve uredno funkcioniše, i na kraju obrisati dodati kod iz functions.php fajla.

Otvorite functions.php fajl vaše teme (preporučujemo da prethodno napravite Child temu) i dodajte sledeći kod na početku fajla, odmah ispod prvog reda sa <?php

update_option('siteurl','https://naziv-novog-domena.rs');

update_option('home','https://naziv-novog-domena.rs');

Tako da na kraju početak fajla izgleda ovako:

I naravno nakon izmena sačuvajte fajl klikom na dugme Save Changes u gornjem desnom uglu ekrana.

Nakon što sačuvate promene i pristupite sajtu preko novog domena, potrebno je izmeniti functions.php fajl i obrisati prethodno dodati kod.

 

  1. 5. Promena domena na WordPress sajtu iz wp-config.php fajla

Slično kao i u prethodnoj metodi, izmenićemo konfiguracioni fajl – u ovom slučaju wp-config.php fajl i u njemu postaviti nove vrednosti za site_url i home podešavanja WordPress-a.

Otvorite wp-config.php fajl i dodajte sledeći kod na početku fajla, odmah ispod prvog reda sa <?php

define('WP_HOME', 'https://naziv-novog-domena.rs');
define('WP_SITEURL', 'https://naziv-novog-domena.rs');

Tako da početak fajla na kraju izgleda ovako:

I naravno nakon izmena sačuvajte fajl klikom na dugme Save Changes u gornjem desnom uglu ekrana.

NAPOMENA: Koristeći ovu metodu nećete moći da kasnije menjate adresu sajta u podešavanjima, sve dok ne uklonite dodati kod iz wp-config.php fajla.

 

Na kraju

Dakle, ukoliko menjate domen na vašem WordPress sajtu potrebno je uraditi nekoliko stvari:

Registrovati novi domen

▪ Usmeriti ga nameserverima na vaš hosting paket

▪ Podesiti Root Directory za domen tamo gde su vam fajlovi

▪ Promeniti adresu sajta u bazi

Naravno pre bilokakvih izmena preporučujemo da napravite kompletan bekap WordPress sajta: fajlova i baze, kako biste kasnije ukoliko želite mogli da vratite stanje sajta pre izmena.

Nadamo se da vam je ovo uputstvo bilo od koristi.

Naravno, ukoliko vam se tekst dopao, podelite ga na svojim društvenim mrežama sa prijateljima i saradnicima, a ako imate pitanja, ostavite nam komentar!

 

18 zanimljivih činjenica o Internet Domenima

Internet domen.

Prva stvar na koju naiđete ukoliko želite da imate svoj dom na internetu. Oličenje vašeg brenda online.

Tehnički gledano i rečeno, domen je IP adresa servera na internetu.

Svaka web stranica mora imati svoj domen, tj. svoju adresu. Slično kao i sa fizičkom adresom vašeg stana ili kuće.

Bitno je da naglasimo da je svaka adresa na internetu jedinstvena i da je nemoguće da postoje dva ista domena.

Živimo u vremenu u kojem je svima dostupno da samostalno registruju domen, međutim ono što je dosta komplikovanije je zapravo pronaći jedinstven, zvučan i ujedno idealan domen za vaš budući sajt ili biznis.

Kako stvari nikad nisu tako šture i komplikovane, već naprotiv zabavne i korisne, prenosimo vam samo neke od interesantinih podataka i činjenica vezanih za internet domene.

 

  1. 1) U prethodnih 10 godina u Srbiji je registrovano preko 100 000 .RS internet domena.

Internet pretraživačima, poput Google ili Yahoo, je veoma bitno na kom se domenu nalazi vaš ili bilo koji drugi sajt, kao i na kom jeziku je sadržaj sajta napisan. Pretraživaču je tako potpuno jasno kojoj publici je sadržaj namenjen, naročito u paru sa vašom geo-lokacijom. Otuda i popularnost nacionalih internet domena.

 

  1. 2) 27. januara 2012. godine , .RS je dobio svog mlađeg brata, ćirilični .СРБ domen

 

  1. 3) U poređenju sa ostalim Top Level domenima (TLD) .com se najviše registruje, a taj broj, po poslednjoj statistici iznosi oko 137.6 miliona domena

 

  1. 4) Ukupan broj domena registrovanih na internetu iznosi preko 342,4 miliona domena, po podacima iz redovnog kvartalnog izveštaja kompanije Verisign-a iz decembra 2018. godine.

 

  1. 5) Svakog sata registruje se 5000 domena.

Tako dolazimo do ogromne cifre od 120,000 registrovanih domena svakog dana, a čak preko 43 miliona domena godišnje. Više od 75% domena je parkirano, i eto razloga što možda niste u mogućnosti da registrujete željeni .com domen.

 

  1. 6) Originalni Gmail je zapravo bio “u vlasništvu” Garfilda.

Gotovo smo sigurni da svi znate ko je mačak Garfild.

E, pa, ovoj čuveni strip mačak, “daleke” 1998. godine, imao je besplatan email servis na gmail.garfield.com, kada domen još nije bio u vlasništvu Google, a najpoznatiji mail servis na svetu nije lansiran 2004.

 

  1. 7) Da li ste znali da je registracija domena nekada bila besplatna?

O, da! Međutim…. godine 1995., Američka tehnološka kompanija Network Solutions, LLC dobija ovlašćenje da započne naplaćivanje usluge registracije domena. Cene su se kretale od 100 dolara za dve godine registracije, a 1997. godine cena pala na 70 dolara. Razlog pada cena za registracije domena je kompanija ICANN ( The Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) koja je oformljena 1998. godine kako bi kontrolisala sve registracije domena.

 

  1. 8) Jeste li se ikada pitali kako je izgledao i da li i dalje postoji prvi web sajt u istoriji Interneta?

Prvi kreiran web sajt bio je info.cern.ch i izgledao je ovako. I da, i dalje online! Stranica sadrži svega nekoliko redova teksta i napisana uz pomoć prve verzije HTML-a. Sajt je kreirao Britanac Tim Berners – Li, čovek koji je izumeo World Wide Web, sistem koji omogućava povezivanje, pregledanje i sortiranje svih vrsta informacija.

 

  1. 9) Nigerijski domen (.ng) je najskuplji tld – top level domain koji možete registrovati.

Cena registracije ovih domena je oko $ 40 000 godišnje.

 

  1. 10) Još uvek je moguće registrovati domen Sovjetskog Saveza — .su.

Broj .su domena nastavlja da raste uprkos činjenici da Sovjetski savez ne postoji od 1991. godine.

 

  1. 11) Sedmoro ljudi zaduženo je da “čuva” internet.

Da, dobro ste čuli. Sedmoro ljudi je dodeljeno ICANN – internet korporaciiji za upravljanje internetom i oni su odabrani kao glavni čuvari sedam ključeva i još sedam rezervnih čuvara. Ovih sedmoro ljudi su tu da se sastanu i uspostave prvobitno stanje Interneta, ukoliko dođe do, daleko bilo, offline katastrofe.

 

  1. 12) Google.com je trebao biti Googol.com

Interesantno, zar ne? Da li ste se ikada zapitali kako je Google dobio ime?

Reč googol je izmislio devetogodišnji dečak Milton Sirota jer ga je njegov stric, matematičar Edvard Kasner zamolio da smisli ime broju 10 na stoti. Broj 10 na googol nazvan je googolplex. Kasnije, Lari Pejdž i Sergej Brin su pogrešnim spelovanjem reči googol došli do naziva za svoj pretraživač Google, a ostalo, pa ostalo je istorija/sadašnjost/budućnost…

 

  1. 13) Prema Google proceni, Internet je još 2010. godine sadržao 5 miliona terabajta podataka.

Najčudnija činjenica je da je Google sam rekao da su indeksirali samo 0,004% svog Internet sadržaja prisutnog na webu. *Od* oktobra 2018. na internetu postoji najmanje 4,46 milijardi web stranica.

 

  • 14) 4 od 7 biliona ljudi na Zemlji je prisutno na internetu.

Prema podacima Internet Live Stats (ILS) stranice koja aktivno analizira stanje na Internetu, procenjuje se da Internet broji 4,135,615,909 korisnika.

 

  1. 15) Lična imena domena su mahom zauzeta.

 

  • 16) Domen – example.com (i cela “porodica” ekstenzija sa tim nazivom) koristi se kao ilustrativni primer u dokumentima i blogovima različitih namena, pa se kao takav ne može preregistrovati ili zakupiti.

Iako ovaj domen postoji online, u vlasništvu je odeljenja ICANN-a, neprofitne, privatne korporacije, koja nadgleda globalnu raspodelu IP adresa, raspodelu autonomnih sistema, upravljanje DNS sistemom, i raznim drugim podacima vezanim za brojeve i simbole u internet protokolu — IANA (Internet Assigned Numbers Authority).

 

  1. 17) Svaki naziv domena koji u sebi sadrži  samoglasnik “a” počev od a.com pa sve do “aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.com.” je registrovan, a duži url od 63 karaktera nije moguće registrovati.

 

  1. 18) Najduži domen na svetu broji 63 karaktera + 4 dodatna za .com. Namučismo se da pročitamo: thelongestdomainnameintheworldandthensomeandthensomemoreandmore.com/

 

  1. 19) Na univerzitetu Kembridž 1991. godine uspešno je povezana prva web kamera sa lokalnim domenom.
  • Svrha je bila da se provera koliko ko pije kafe iz aparata.

Profesorima i studentima dosadilo je da se vraćaju praznih šoljica kad odlaze po kafu u takozvanu Trojansku sobu, gde se nalazio aparat sa kafom, pa su odlučili da tu postave kameru koja je bila povezana sa njihovim računarima. Kamera je beležila tri snimka u minuti, tako da su studenti mogli na svojim kompjuterima da vide da li im se isplati da odlaze po kafu ili da sačekaju da se aparat napuni. Ova kamera je radila sve do 2001. godine.

Ukoliko imate svoj biznis, ili možda imate ideju koju još niste realizovali, razmislite o imenu za vaš domen i o njegovom zakupu. Samim tim, razmislite o kreiranju web stranice za vaš biznis. I prednostima korišćenja poslovnih mailova. Poboljšajte svoje poslovanje korak po korak.


Do sledećeg čitanja!

 

Želite da stupite u kontakt sa nama?

KONTAKTIRAJTE NAS
+381 11 428 08 08
[email protected]
Pokreni odmah